Protekla je već jedna četvrtina 21. stoljeća, a prije 25 godina bio je običaj opraštati se od prošlog stoljeća odabirom najviših dostignuća iz tog vremena, pa tako i najvećih sportskih uspjeha. U Samoboru je dominantan u tom proglašenju bio rukomet.
Odlukom Samoborskog sportskog saveza ŽRK Samoborka Silex je proglašena najboljom ženskom ekipom 20. stoljeća u Samoboru, a odlukom Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije identično je priznanje dodijeljeno i na županijskoj razini. U kategoriji sportaša pojedinačno je najboljim sportašem Samobora u 20. stoljeću proglašen rukometaš Vladimir Šujster, zlatni olimpijac iz Atlante.
Priča o “Sileksicama” počinje 1992. godine kada su rukometašice ŽRK Mladosti iz Samobora, članice Hrvatske rukometne lige – zapad, tražeći bolje uvjete, našle rješenje u udruživanju sa ŽRK Zagorec iz Krapine, a novonastali klub se nazvao ŽRK Silex Samobor-Krapina. Prema nazivu je bilo razvidno da je glavni sponzor postala tvornica keramičkih proizvoda Kodrić Silex, čiji je vlasnik samoborski poduzetnik Želimir Kodrić. Promocija novog kluba održana je 21. ožujka 1992. godine u sportskoj dvorani Osnovne škole Bogumila Tonija u Samoboru uz prigodni turnir. Nakon propuštene natjecateljske jeseni 1991. godine i nakon nove organizacije rukometnih liga u Hrvatskoj, ŽRK Silex je igrao u Drugoj hrvatskoj ligi – sjever, ali je novu sezonu, opet nakon nove organizacije, zaigrao u Prvoj B ligi. Toga ljeta je iz naziva nestala Krapina, pa se klub nastavio natjecati pod imenom ŽRK Silex Samobor, sve do 1997. godine kada se radi novog sponzora ime proširuje na ŽRK Samoborka Silex – Samobor.
Nova uprava s direktorom Želimirom Kodrićem, predsjednikom Vladom Kunštekom, tehničkim direktorom Miškom Vuletićem, tajnikom Andrijom Horvatom i šefom stručnog štaba i trenerom Tomislavom Mihićem, planirali su izrazito ambicioznu budućnost kluba. Te prve sezone, 1992./93., u Prvoj B ligi – sjever osvojeno je četvrto mjesto, ali značajnija su neka druga događanja. Prvi put s igračicama su potpisani ugovori i prvi put su u ekipi igrale dvije aktualne reprezentativke, Maja Mitrović i Anita Pečarić.
ŽRK Silex 1993. godine, članice Prve B HL – sjever – Gornji red: Velimir Cvetković (pomoćni trener), Vesna Prugovečki, Snježana Abdurahmanović, Romana Smičiklas, Vladimira Žitković, Marija Kurtov, Maja Mitrović, Dubravka Poslončec, Tomica Mihić (trener), Boris Đurić (tehniko); donji red: Dijana Trčak, Sandra Novak, Andreja Drviš, Anita Pečarić, Nives Martinović, Kristina Jožinec, Kristina Badanjak
Dolazećih godina događale su se mnoge promjene. Mijenjali su se članovi uprave, a ovdje sada navodimo samo trenere prve ekipe: Tomislav Mihić, Velimir Cvetković, Zvonko Kardum, Milan Jelenić Srna, Ivica Božić, Nenad Plašić i Zlatko Štimac. Angažirane su brojne nove kvalitetne igračice, a vrhunac uspjeha je došao 1996. godine osvajanjem prvog mjesta, bez izgubljenog boda i plasmanom u Prvu A ligu. Na taj su način “Sileksice” omogućile samoborskim ljubiteljima rukometa gledanje najboljih hrvatskih rukometašica. Proslava je kulminirala utakmicom s gošćama iz Koprivnice, RK Podravkom, aktualnim evropskim prvakinjama s legendarnim trenerom Josipom Šojatom Olivom, koji je svoje prve trenerske korake brusio u Bregani i Rudama.
Te prve sezone u Prvoj ligi jesen su Samoborke završile na drugoj poziciji, naravno iza RK Podravke, da bi na kraju sezonu zaključile na četvrtom mjestu, što im je omogućilo da zaigraju u EHF kupu, drugom po vrijednosti europskom rukometnom kupu. Prve suparnice su im bile nedorasle portugalske predstavnice Academico Funchal. Rezultat u Samoboru je bio 27:14, koji je na Madeiri potvrđen s dodatnih 11:25. Nažalost, u sljedećem kolu su se namjerile na mađarskog predstavnika Dunaferr SE koji je na koncu i osvojio kup, a u Samoboru slavio rezultatom 21:30, kod kuće s 35:21.
ŽRK Samoborka-Silex, druga ekipa 1997. godine, članice Druge HL – središte – Gornji red: Deana (fizioterapeutkinja), Kristina Knežić, Ana Marijana Filko, Katarina Čop, Marija Plazina, Ana Franja, Iva Soldić; srednji red: Tomica Mihić (trener), Ivana Remus, Nelli Bem, Jelena Mandić, Ivana Ergović, Noršić, Željko Ružić (tehniko); sjede: Velimir Cvetković (pomoćni trener), Jambrečina, Jakopec, Ljiljana Banjedvorec, Kristina Ehart, Kristina Petrlić, Tanja Živko
U sezoni 1997./98. došlo je do promjena u upravi kluba, a trenera Nenada Plašića zamijenio je Zdenko Kordi. Otišle su i neke standardne prvotimke, a njihova mjesta su popunjavale mlade igračice iz druge ekipe. Naime, u klubu se marljivo radilo i na pomlatku. Druga ekipa, koju je vodio Tomislav Mihić, igrala je u Drugoj HL ligi – središte, a kadetkinje su nastupale u Županijskoj ligi. “Sileksice” su sezonu završile na petom mjestu, ali već tada su krenule glasine da se glavni sponzori Samoborka d.d. i Kodrić Silex d.o.o. povlače i prestaju s financiranjem kluba. Jesenski dio nove sezone 1998./99. donio je tmurnu atmosferu u klub. Bez pravog sponzora otišle su skoro sve prvotimke, pa su prvi bodovi osvojeni tek u devetom kolu, a zima je dočekana na jedanaestoj poziciji. Dalje više nije išlo. Odustalo se od igranja u Prvoj ligi, a došlo je i do promjene imena kluba. Nestao je ŽRK Samoborka Silex, a nastao je ŽRK Samobor.
Tako je završila priča o “Sileksicama” a počela priča o “Lavicama”, o kojima je već bilo riječi u ovom Vremeplovu, a i još će biti.
Vladimir Šujster u akciji
Vladimir Šujster je kao i većina dječaka u Rudama bio zaražen rukometnom loptom. Još kao petnaestogodišnjak ušao je u prvu momčad RK Rudara gdje je brzo napredovao pa je nakon nekoliko godina prešao u RK Medveščak. Do povratka u Rude 2001. godine nastupao je još za RK Karlovac, RK Badel 1862 Zagreb i RK Zamet. Igračku karijeru je završio u RK Rudaru 2008. godine te se posvetio radom s najmlađim uzrastima. Bio je član hrvatske rukometne reprezentacije koja je na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine osvojila zlatnu medalju. Od primljenih priznanja ističu se: Posebno priznanje Samoborskog sportskog saveza 1996. godine, Državna nagrada za sport “Franjo Bučar” 1996. godine i odluka Samoborskog sportskog saveza 2001. godine kojom je proglašen Sportašem 21. stoljeća u Gradu Samoboru.
Mile Plazonić, dr. vet. med. – autor knjige 60 godina rukometa u Samoboru (1957.-2017.)
Naslovna fotografija:
ŽRK Samoborka Silex 1997. godine, članice Prve A HL – Gornji red: Ingrid Sau, Gordana Gojković, Josipa Tovernić, Sonbja Bubanj, Sandra Matanović, Andrea Matanović, Ismeta Omanović; srednji red: Branka Tovernić, Vesna Brajić, Mihaela Barbarić, Sandra Gračanin, Vladimira Žitković, Tanja Plašić, Katarina Ohnjec, Irena Čugura; sjede: Zoran Žitković (pomoćni trener), Dražen Bortas (pomoćni trener), Vlado Kunštek (predsjednik), Želimir Kodrić (direktor), Nenad Plašič (trener), Robert Vapnar (fizioterapeut)
