Završnom konferencijom projekta “Spas za barske – stop za invazivne kornjače”, na jezeru Rakitje predstavljeni su jučer rezultati troipolgodišnjeg rada na zaštiti zavičajne barske kornjače. Projekt posvećen njezinoj zaštiti i uklanjanju invazivnih crvenouhih i žutouhih kornjača iz vodenih staništa Zagrebačke županije pokazao je kako sustavno uklanjanje invazivnih vrsta i edukacija javnosti mogu dati konkretne rezultate u očuvanju prirode.
Djelatnici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije uklonili su više od 1100 invazivnih kornjača s ukupno 22 lokacije. Riječ je o vrstama koje prirodno ne obitavaju u Hrvatskoj, već su u prirodu dospjele ljudskim djelovanjem, najčešće nakon što su ih neodgovorni vlasnici pustili iz kućnih akvarija i terarija u jezera i ribnjake.
Invazivne strane vrste danas predstavljaju jedan od najvećih izazova u zaštiti prirode. Brzo se razmnožavaju, zauzimaju prostor zavičajnim vrstama, natječu se za hranu i mjesta za sunčanje te mijenjaju prirodnu ravnotežu ekosustava. Upravo zato projekt je bio usmjeren na smanjenje njihova broja i podizanje svijesti javnosti o posljedicama puštanja kućnih ljubimaca u prirodu.
Tijekom konferencije predstavljeni su rezultati projekta i iskustva s terena, a posebno je istaknuto kako je nakon uklanjanja invazivnih kornjača zabilježen veći broj opažanja barskih kornjača, što potvrđuje pozitivan učinak provednih aktivnosti.
Važan dio projekta bila je i edukacija građana. Održana su ukupno 23 predavanja i radionice za djecu, ribiče i širu javnost, na kojima je sudjelovalo više od 750 sudionika. Izrađeni su i edukativni materijali kojima se građane upozorava da kućni ljubimci ne pripadaju prirodi te da njihovo puštanje može imati ozbiljne posljedice za domaće vrste i staništa.
Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, Tatjana Masten Milek, istaknula je kako su crvenouhe i žutouhe kornjače među najopasnijim invazivnim vrstama na svijetu te da je, uz Grad Zagreb, najveći broj invazivnih kornjača zabilježen upravo u Zagrebačkoj županiji. Zahvalila je Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na podršci projektu i financiranju. Posebnu zahvalu uputila je Zoološkom vrtu Grada Zagreba, u čijem je prihvatnom centru zbrinut velik broj uklonjenih invazivnih kornjača.
Na probleme koje invazivne kornjače uzrokuju u sportskom i rekreativnom ribolovu upozorio je predsjednik Športsko ribolovnog saveza Zagrebačke županije Dubravko Šeketa. Istaknuo je kako invazivne kornjače smanjuju riblji fond, oštećuju ulov, skidaju mamce s udica i otežavaju ribolov.
Voditeljica Službe zaštite prirode Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić naglasila je kako je Fond u posljednje četiri godine osigurao sredstva za provedbu 26 projekata uklanjanja invazivnih stranih vrsta ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura. Među prvim financiranim projektima bio je upravo “Spas za barske – stop za invazivne kornjače”.
Petra Kutleša iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije predstavila je sustav upravljanja invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj te aktualne projekte uklanjanja koji se trenutno provode diljem države. Istaknuto je i kako je tijekom 2025. godine na području Hrvatske uklovljeno ukupno 594 invazivnih kornjača, od čega čak 437 na području Zagrebačke županije, što jasno pokazuje razmjere problema upravo na ovom području, ali i važnost projekta “Spas za barske – stop za invazivne kornjače” u očuvanju zavičajnih vrsta i zaštiti prirodnih ekosustava.
Da problem invazivnih kornjača nije ograničen samo na Hrvatsku pokazalo je i izlaganje Tine Belej iz Zavoda Republike Slovenije za varstvo narave, koja je predstavila stanje u Sloveniji i aktivnosti uklanjanja invazivnih kornjača u susjednoj zemlji.
Konferencija je završila raspravom sudionika koji su podijelili iskustva i izazove povezane s invazivnim vrstama te razmijenili primjere dobre prakse u njihovom suzbijanju i upravljanju.
