Novi, 47. broj Žumberačkog krijesa, godišnjaka koji izdaje Žumberački vikarijat Križevačke biskupije, predstavljen je u subotu, 27. siječnja u Grkokatoličkom sjemeništu na Gornjem gradu u Zagrebu. O ovogodišnjem izdanju Krijesa govorio je najprije njegov pokretač i urednik, svećenik Mile Vranešić, koji se osvrnuo na početke tog izdavačkog pothvata, rekavši kako ni prije, a niti danas, nije bilo lako taj vrijedan tiskovni uradak dovesti na svjetlo dana. Izrazio je nadu da će se, ako ne i više od toga, Žumberački krijes pojaviti i u svom jubilarnom 50. izdanju. -On je, naime – podsjetio je Mile Vranešić – čvrsta spona između Žuimberčana kojima je Žumberak i dalje njihov dom te svih onih raseljenih po cijelom svijetu. -Zahvaljujući svima njima, koji kupuju Žumberački krijes, koji nema dotacija, godišnjak se uspijeva održati.
O sadržaju ovogodišnjeg broja govorio je na promociji veliki meštar Družbe Braća Hrvatskog zmaja Mislav Grgić, bivši dekan Fakulteta elektronike i računarstva. -U uvodnom dijelu – rekao je Grgić – Žumberački krijes donosi rimokatolički i grkokatolički kalendar te tekstove vezane uz sakrament ženidbe. Ova je godina, naime, u Križevačkoj eparhiji posvećena tom sakramentu. U cjelini o župama donose se izvješća iz raznih župa kao i izvješća pojedinih katoličkih društava, a posebna cjelina posvećena je društvenom životu u Žumberku. U toj cjelini mogu se pročitati godišnja izvješća iz područja gospodarstva, kulture i sporta.
U književnom podlisku objavljene su pjesme kao i prikazi novih publikacija koje su izdane tijekom protekle godine, a dotiču se žumberačkih tema. Godišnjak u svojoj posljednjoj cjelini donosi i nekrologije te osmrtnice branitelja i zaslužnih pojedinaca. Već tradicionalno na kraju godišnjaka objavljen je i raspored godišnjih proštenja kao i adresar crkvenih ustanova.
Profesor doktor Mislav Grgić dotaknuo se potom i poveznice između Družbe Braća Hrvatskog zmaja i Žumberka jer mnogi, kako je rekao, članovi ove družbe i potječu iz tog kraja.
Osim Žumberačkog krijesa, na ovom skupu predstavljene su još dvije knjige, koje su na razne načine povezane i sa Žumberkom.
O knjizi “Pakao se zove Jazovka” govorio je njezin autor, speleolog i alpinist te suutemeljitelj Hrvatske gorske službe spašavanja, Mladen Kuka. Iznio je niz zanimljivih detelja iz svoje prakse otkrivanja i razotrkivanja Jazovke, u koju je bio ušao baš na današnji dan, 29. siječnja 1989. godine. Opisao je teškoće i strahote na koje je nailazio pri ulasku u dubinu jame i stravičan prizor razbacanih ljudskih kosti i lubanja oko tisuću stradalnika, koji je ugledao u hladnom bezdanu tog tragičnog stratišta iz Drugog svjetskog rata. -Knjiga o Jazovki pisana je bez političke obojenosti jer je to za mene mjesto posebnog pijeteta prema žrtvama strašnog zločina totalitarnog režima i mjesto za molitvu, paljenje svijeća i tihi poklon stradalnicima – naglasio je Kuka dodavši kako ga žalosti kad se to isntrumentalizira u dnevno-političke svrhe.
Knjigu Andreja Čobotajeva “Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj” predstavio je znanstvenik Boris Nikšić. Govorio je o doseljavanjju Vlaha na ove prostore, njihovoj rasprostranjenosti, slaveniziranju te povijesnom minimaliziranju tog pitanja, ali i krivotvorinama o vlaškom porijeklu. Dotaknuo se i doseljavanja Vlaha u Žumberak kao uskoka o čemu baš i nema puno zapisa u ovoj knjizi.
Domaćin ovim promocijama u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu bio je njegov rektor, otac Daniel Vranešić, a nazočili su im predsjednik Skupštine grada Zagreba Joško Klisović i župnik Župe svetoga Marka na Gornjem gradu, prečasni Vlado Magić te drugi gosti i uzvanici.
Promocije je pjesmom uveličao zbor Kulturno-umjetničkog društva Marko Vukasović iz Samobora sa svojim predsjednikom Jankom Jelenićem.
