Vrijedna izložba posvećena Josipu Kompareu, koji je od 1860. do 1885. godine bio glavni organizator Samoborskog fašnika tog vremena, otvorena je večeras u galerijskom prostoru Samoborskog muzeja u Livadićevom dvorcu. U njemu se, naime, čuva jedan fragment i 17 pokladnih šala Josipa Komparea. U posljednje tri godine 10 ih je restaurirala i za izložbu pripremila viša konzervatorica i restauratorica Nada Skotak iz Zagreba, a izloženo je i preostalih 7.
Kompare, znatiželjan i sklon šali, obilazio je i promatrao pokladne običaje u drugim zemljama i njihovim gradovima i oni su ga inspirirali da na tom tragu unese i promjene u Samoborski fašnik. Pisao je šaljive tekstove, slikao pokladne šale te organizirao i režirao skupne nastupe maškara. Sve je to oslikavao i na knjigoveškom papiru te tumačio vlastitim stihovima.
O pokladnim šalama Josipa Komparea, izloženim većinom u velikim formatima, nakon uvodnih riječi ravnateljice Muzeja Nikoline Puljić Glasnović, govorila je viša kustosica, povjesničarka umjetnosti Gordana Remussini. -Ovo je najzačajnije kulturno događanje u povodu 200. obljetnice Samoborskog fašnika jer se radi o djelima koji su njegovo izvorište – rekla je na početku Remussini. -Cilj nam nije bio samo to da po prvi put javnosti predstavimo ove umjetnine već da putem plakata pokažemo kako su se, otkako ih je Kompare uveo u Fašnik, ti njegovi, tada novi elementi, uspjeli očuvati do danas – istaknula je kustosica Remussini.
Josip Kompare je u Fašnik, koji se do tada odvijao uglavnom po privatnim kućama i na privatnim parcelama, uveo ophod ili korzo, odnosno povorku maski koje hodaju ili se voze kolskim zapregama držeći šaljive natpise. Danas nam je to poznato kao povorka alegorijskih kola mjesnih odbora.
Uvodeći u Fašnik pokladne šale Kompare je htio ukazati na neki od aktualnih političkih ili društvenih problema te ga ismijati ili kritizirati.
U njegovim kolima su se odvijali i razni igrokazi poput najpoznatijeg – “Šmelcanja starih bab”. On govori o željama žena da zauvijek ostanu mlade, pa su spremne ući i u stroj za pomlađivanje. Takvi se igrokazi danas izvode na fašničkoj pozornici.
Svi ti elementi, koje je Josip Kompare utkao u Samoborski fašnik ostali su njegovo trajno obilježje. Zato ga se i smatra začetnikom fašničkih spelancija u našem gradu kakve poznajemo i danas, iako prvi arhivski zapis o fašniku u Samoboru datira iz 1826. godine kada je novouređena gradska vijećnica bila iznajmljena za karnevalski bal.
Izložba “Pokladne šale Josipa Komparea” u Samoborskom muzeju zasad ostaje otvorena do kraja veljače.
