U povodu Svjetskog dana vlažnih staništa Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije organizirala je niz aktivnosti, između ostalog i predavanje na Odjelu za djecu i mlade Gradske knjižnice Samobor te foto natječaj “Močvara puna života” gdje se tražila najbolja fotografija Crne Mlake.
Pobjednička fotografija po izboru pratitelja Facebook stranice Javne ustanove je Čamac Igora Ferderbera. Po izboru organizatora prvo mjesto osvojila je fotografija Ptičja perspektiva, također Igora Ferderbera, drugo mjesto je pripalo fotografiji Ljeskanje Marka Meštrića, a treće mjesto je osvojila fotografija Šarančine Petra Sabola.
Osim navedeni aktivnostima, Javna ustanova Zeleni prsten obilježava Dan vlažnih staništa nizom radionica za djecu u osnovnim škola Zagrebačke županije. Do sada su predavanja održana za učenike u osnovnim školama Vladimira Deščaka, Sveta Nedelja, Bogumila Tonija i Samobor, a u ponedjeljak će biti održano i za učenike Osnovne škole Rugvica.
Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače radi podizanja svijesti ljudi o važnosti močvarnih područja i drugih vlažnih staništa. Na taj je dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa. Republika Hrvatska potpisnica je Ramsarske konvencije od 1991. godine, a na Ramsarskom popisu nalazi se pet područja uključujući i naš Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka u Jastrebarskom.
Vlažna staništa čine ekosustave koji se ubrajaju među najproduktivnija i biološki najbogatija područja na Zemlji, ali su i među najugroženijima. Uz njih je vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja, međutim to su i najugroženiji ekološki sustavi u svijetu. U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto svih vlažnih staništa u svijetu.
Osim što predstavljaju staništa brojim biljnim i životinjskim vrstama, štite nas i od klimatskih promjena. Također, područja poput šume Žutice i Odransko polje prirodne su retencije za visoke vodene valove te su primjer rješenja temeljenih na prirodi za zaštitu od poplava. Javna ustanova Zeleni prsten priprema projekt za prijavu na EU fondove kojem je cilj poboljšanje hidrološkog stanja pojedinih zaštićenih područja kao odgovor na klimatske promjene i isušivanje vlažnih staništa.
