Mala banka za veliki posao – Samoborska banka – obilježila je danas 150 godina neprekinutog rada na svečanosti koja je održana u samoborskom kinu. Samoborska banka vuče korijene iz vremena pojave prvih novčarskih institucija na ovim prostorima. Osnovana je 27. ožujka 1873. godine i u kontinuitetu posluje do danas te je najstarija živuća novčarska institucija u Hrvatskoj. Prema izvješću Trgovačke komore u Zagrebu za godinu 1879., Hrvatska je imala 3 banke i 12 štedionica, a po uplaćenoj glavnici Samoborska je štedionica bila druga po veličini “Šparkasa” u Hrvatskoj, ispred najstarije i najuglednije Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Osnivači i prvi dioničari, vlasnici štedionice, bili su ugledni Samoborci, njih 21.
O velikoj obljetnici i današnjoj poziciji Samoborske banke na snažnom hrvatskom bankarskom tržištu, pred bivšim i sadašnjim djelatnicima, poslovnim partnerima, gostima i uzvanicima, govorili su predsjednik Uprave Marijan Kantolić i predsjednik Nadzornog odbora Dragutin Plahutar.
Njihov zajednički naglasak bio je na tome da je ova, zapravo mala lokalna banka, s posebnim senzibilitetom uvijek bila na usluzi građanima, obrtnicima i drugim privrednicima Samobora. Rekli su da se uspjela održati u svim dosadašnjim vrtlozima svjetskih ekonomskih i financijskih kriza i ratova, od Balkanskog, preko Prvog i Drugog svjetskog do Domovinskog, kao i u vremenima dogovorne ekonomije i novog kapitalizma današnjice, zahvaljujući marljivosti samoborskih poduzetnika i svojim upravama.
-Za štedne uloge nekadašnje samoborske štedionice jamčili su njezini dioničari – rekao je Marijan Kantolić govoreći potom ukratko o svim razdobljima razvoja i rada Samoborske banke. -Nakon Drugog svjetskog rata banka je bila glavni nositelj obnove Samobora i okolice i njegova gospodarstva, a kao samostalna bankarska institucija, u skladu sa zakonom, konstituirana je 1978. godine – istaknuo je Kantolić dodavši da je banka kao dioničko društvo, koje su činili samoborski gospodarstvenici, počela djelovati potkraj 1989. godine. Prije 20 godina pripojena joj je Zagorska banka iz Krapine i došlo je do dokapitalizacije Samoborske banke koja je time proširila podučje svog djelovanja i postala regionalna banka, zadržavši pravni subjektivitet i ime te nastavila svoj rad i razvoj kao jedna od još samo 20-ak autohtonih hrvatskih banaka.
Marijan Kantolić nakon toga je zahvalio bivšem živućem direktoru banke, Josipu Cvetkoviću, koji je u svojoj 103. godini došao na ovu svečanost, pa preranom preminulom svom prethodniku, najdugovječnijem direktoru Samoborske banke Marijanu Trusku i legedi samoborskog bankarstva Ivi Jednačku te članicama uprave koje su svoj radni vijek proboravile u banci, Verici Lindić i Višnji Jednačak kao i Martinu Jazbecu, svojevrsnom “kumu” između Zagorske i Samoborske banke. Istaknuo je i Vericu Ljubičić koja s njim vrijedno radi punih 19 godina.
Na početku svog govora, Dragutin Plahutar je pozdravio ratnog hrvatskog premijera Franju Gregurića, koji je došao uveličati ovu svečanost. Zatim je rekao da je svih 150 godina Samoborske banke ponosno vrijeme koje je pokazalo da je banka uvijek iznalazila neka rješenja. -Nekad smo bili sami, neovisni, ali i odgovorni na ovom terenu, a danas je sloboda protoka kapitala po cijelom svijetu, nadasve u Europskoj uniji, pa je pred Samoborskom bankom tek sada najizazovnije vrijeme – smatra Plahutar. -Samoborska banka je time nalik Hrvatskoj koja je isto tako mala u Europskoj uniji – rekao je još predsjednik Nadzornog odbora banke. Posebno je naglasio da je usprkos dolasku mnogih banaka u Samobor njezina aktiva od tada do danas povećana tri puta.
-Samoborska banka ne ostvaruje velike profite, ali ostvaruje ogromnu stabilnost jer je uvijek zarađivala toliko da je imala i pričuvu – rekao je još Dragutin Plahutar, koji smatra da su za to zaslužna i njezina četiri direktora od 1952. godine do danas, koji su, kao i zaposlenici mahom osobno poznavali sve svoje klijente. -Samoborska banka će i u budućnosti biti mala banka, bit će vrlo vjerojatno jako konzervativna kod primanja novog kapitala, neće se zalijetati u velike poslove kojima nije dorasla, pa će se ponašati po onom seljačkom da bude najjača u selu, ali zato ne i najslabija u gradu – naveo je Plahutar i zaključio da će Samoborska banka biti i dalje maksimalno pouzdana i minimalno profitabilna.
Sadašnjim i nekadašnjim djelatnicima Samoborske banke na velikom jubileju čestitali su samoborska gradonačelnica Petra Škrobot, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije Martina Glasnović te Zdravko Zrinušić, izaslanik Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik u Ministarstvu financija, a mimo protokola i doajenka hrvatskog novinarstva Branka Šeparović koja je ispričala zgodu o Udruzi Pelješki most čije je donacije za izgradnju mosta, kojoj su se tada mnogi protivili, prihvatila Samoborska banka. Budući da je most izgrađen europskim sredstvima ti su novci na kraju, preko Ministarstva financija uplaćeni u državnu riznicu i iskorišteni za postavljanje dva Stepinčeva anđela na obalama mosta kao preteče nekog budućeg muzeja.
Petra Škrobot je istaknula da su ključ uspješnog rada Samoborske banke njezini zaposlenici i gospodarstvenici koji su je održali. -Ono što Samoborskoj banci daje obol, brzina je njezine reakcije na situacije, koja nije moguća u velikim sustavima, a to je u današnjim vremenima jako bitno – naglasila je gradonačelnica.
Martina Glasnović je usporedila uspješno povezivanje Zagorske i Samoborske banke s uspješnom suradnjom Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Zdravko Zrinušić je rekao kako je opstanak u financijskoj industriji teško i zamisliti, a kamoli proživjeti. -Vjerujem da će i naše članstvo u Europskoj uniji ostaviti prostor za djelovanje malih financijskih institucija poput Samoborske banke jer one poznaju svoje klijente i znaju za njihov opstanak iznaći mogućnosti financijske pomoći, a s tom sinergijom puni se i državni proračun – rekao je Zrinušić.
Među uzvanicima bili su i saborski zastupnik Krešo Beljak, zamjenik samoborske gradonačenice Petar Burić i predsjednik samoborskog Gradskog vijeća Miran Šoić.
Ovom prigodom dodijeljene su mnoge zahvalnice za dugogodišnju plodnu suradnju, utkanu u uspjeh i ugled banke te njezin razvoj u nezaobilaznu financijsku instituciju samoborskoga kraja i Hrvatskog zagorja.
Zahvalu za osobni doprinos razvoju banke, iskazan samoprijegornim radom, predanošću i lojalnošću, zavrijedili su i umirovljenici banke te djelatnice i djelatnici koji su u Samoborskoj banci radili više od 25 godina.
U glazbenom dijelu programa nastupili su vokalna solistica Đurđica Pleše Vujica i glazbenici iz orkestar Zapadni kolodvor. Program je vodio Mislav Maroević.
