Danas je u Gradskoj vijećnici Samobora održan sastanak na kojem su predstavnicima samoborskog Vijeća za prevenciju prezentirani rezultati istraživanja provedeni na učeničkoj populaciji Samobora tijekom siječnja ove godine. Udruga Ježeva kućica i projekt ZAMAH u partnerstvu s Gradom Samoborom, Gradom Jastrebarskim i Društvom Naša djeca Jastrebarsko provode projekt čiji je cilj ojačati kapacitete aktivnih organizacija civilnog društva u lokalnim zajednicama za provedbu aktivnosti prilagođenih lokalnim problemima te pružati učinkovit odgovor na potrebe lokalne zajednice u kriznim situacijama. Projekt je financiran sredstvima Europske Unije, a cilj je istraživanja, koje su u sinergiji proveli projekt Zamah i Fronline Poliuteia, da procjenjujući lokalne potrebe analizom rizičnih i zaštitnih čimbenika, pokrenu izradu akcijskog plana zajednice. Realizacija akcijskog plana temelji se na suradnji lokalne zajednice i stručnim znanjima psihologa s područja prevencije rizičnog ponašanja djece i mladih, a s ciljem pružanja podrške prevenciji takvog ponašanja, kao i razvoja njegovih pozitivnih obrazaca.
Na sastanku su prezentirani rezultati online istraživanja na uzorku od 1697 učenika, što čini 60 posto od ukupne populacije učenika od 5. do 8. razreda u pet samoborskih osnovnih škola te tri srednje škole u jednakom omjeru ispitanika od 50:50. Zabilježen je izraziti problem rizičnog ponašanja, ponajviše korištenje alkohola kao najčešćeg sredstva ovisnosti, kod 51,1 posto osnovnoškolaca te kod 81,8 posto učenika srednjih škola.
Zabilježeno je i korištenje drugih sredstava ovisnosti, npr. marihuane kod zabrinjavajućih 26,4 posto srednjoškolaca te 3,5 posto učenika osnovnih škola kao i lijekova bez recepta kod 15,8 posto učenika osnovnih te 21,9 posto učenika srednjih škola. Čak 25,7 posto srednjoškolaca redovito konzumira alkohol.
Također su evidentirana brojna druga rizična ponašanja poput raznih oblika kockanja te raznih modela vršnjačkog nasilja, od izloženosti uživo do internetskog zlostavljanja. Zanimljivo je da je kod vršnjačkog nasilja čak 25,8 posto učenika osnovnih škola te 33,9 posto učenika srednjih škola izjavilo da je potpuno ignoriralo nasilje kojem su svjedočili jer smatra da ih se to ne tiče, a 18,9 posto, odnosno 30,4 posto samo promatralo nasilje bez da pruži ikakvu pomoć, što govori o potpunoj rezistenciji na otpor nasilju.
Svi ti podaci u izravnoj su vezi sa stanjem mentalnog zdravlja koje pokazuje da se čak 29,8 posto djece osnovnih škola te gotovo 50 posto učenika srednjih osjeća tužno ili bezvoljno svakog dana, što ukazuje na depresivno ponašanje, a njih 16,9 posto u osnovnim školama te 24,5 posto srednjoškolaca ozbiljno razmatra mogućnost suicida. To su sve iznimno alarmantni podaci te je potrebno aktivno djelovanje u smislu prevencije koje pred Grad Samobor postavlja odgovoran zadatak da pokuša aktivirati mehanizme zaštite koji bi mogli djelovati kao obrambeni faktori za rizičnu kategoriju djece i mladih.
Kao najjače zaštitne čimbenike, metodom samoprocjene, djeca ističu vjerovanja u moral i red te duhovnost i privrženost obitelji. Nedostatak obiteljske supervizije i obiteljske discipline ističe se kao važan uzročnik depresije dok je iznimno važan faktor rizika i rani početak korištenja sredstava ovisnosti kao i niska percepcija rizika od korištenja tih sredstava.
Cilj istraživanja je pokretanje akcijskog plana s ciljem određivanja prioriteta na kojima će se raditi u dolazećem razdoblju kako bi se djelovalo na promjene negativnih obrazaca ponašanja djece i mladih. Akcijski bi plan trebao dovesti do pozitivnih pomaka, biti orijentiran na ograničavanje dostupnosti sredstava ovisnosti, npr. Alkohola i na smanjenja pozitivnih stavova mladih prema korištenju alkohola, a važan partner Gradu u ovom zahtjevnom poslu su stručnjaci psiholozi, pedagozi i psihijatri.
