Izložbom “Samobor – Grad”, koja na više načina prikazuje muzejske predmete iz nekoliko njegovih zbirki te arhivsku građu o samoborskom Starom gradu večeras je u Samoborskom muzeju otvoren novi gradski izložbeni prostor. Nalazi se u preuređenom potkrovlju Muzeja i ubuduće će, umjesto ulaznog hodnika u nekadašnji Livadićev dvorac, služiti za prezentiranje osnovnih muzejskih djelatnosti.
-Ovdje će se moći priređivati izložbe vezane uz naš bogati fundus, gostujuće izložbe, stručni skupovi, edukativne radionice – rekla je na otvorenju, vidno zadovoljna, ravnateljica Samoborskog muzeja Nikolina Puljić Glasnović.
U osmišljavanju i projektiranju novog prostora, s obzirom na to da se radi o objektu koji ima svojstvo kulturnog dobra, aktivno je sudjelovao Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i medija, a Grad Samobor je, kao osnivač ustanove, radove financirao s 563 tisuće kuna.
Otvarajući i prostor i izložbu zadovoljstvo je iskazala i gradonačelnica Samobora Petra Škrobot, napomenuvši da to nije kraj gradskih ulaganja ni u Muzej, a ni u druge gradske prostore. U tijeku je, naime, izrada projektne dokumentacije u iznosu od 87 tisuća kuna, koja obuhvaća glavni projekt energetske obnove i elaborat racionalne uporabe energije te toplinske zaštite zgrade, arhitektonski snimak i izradu digitalnih podloga te elaborat sanacije vlage. Ta projektna dokumentacija osnovni je preduvjet za prijavu na predstojeće natječaje kojima će se sanirati kapilarna vlaga, dotrajala fasada te urediti stolarija Muzeja.
-Predugo smo čekali na otvorenje jednog ovakvog prostora kakav Samoborke i Samoborci zaslužuju – rekla je Petra Škrobot i dodala da sva samoborska kulturno-povijesna baština zaslužuje ulaganja i da u nju treba utkati neko novo ruho. -To će poboljšati i našu turističku ponudu i svrstati nas na još prepoznatljivije mjesto u kulturnom svijetu – naglasila je gradonačelnica.
Osvrćući se na izložbu, gradonačelnica je rekla da je Stari grad bolna točka svih Samoboraca i veliki izazov u pogledu obnove te da će se raditi na tome da ga zaštiti od daljnjeg propadanja.
A o toj zaštiti Starog grada iz nekih prijašnjih vremena govorila je autorica izložbe “Samobor – Grad”, viša muzejska kustosica Gordana Remussini. -Izložbom smo željeli ukratko približiti povijest utvrde, koja je iznimno kompleksna, prikazati crtice iz života nekih njezinih vlasnika, približiti i arheološka istraživanja na utvrdi, a izloženim likovnim djelima pokazati kako su umjetnici u različitim razdobljima prerpoznavali naš stari grad kao simbol Samobora – istaknula je Remussini. Sve to opisala je i u izložbenom katalogu.
Govoreći o počecima izgradnje Starog grada kustosica je rekla da je to bilo negdje između 1260. i 1270. godine. Uz to je napomenula da su neki od vlasnika Starog grada bili vrlo okrutni i nisu poštivali povlastice koje su tadašnjim stanovnicima Samobora bile potvrđene poveljom kralja Bele IV. 1242. godine već su ih željeli pretvoriti u kmetove kako bi obrađivali njihove posjede. -O tome je detaljno pisao Vjekoslav Noršić u svom djelu “Samobor – Grad: Povijesne crte o njemu i njegovim gospodarima” pa tom Samoborcu, rođenom u Starogradskoj ulici podno Starog grada, i te kako možemo zahvaliti na referentnim podacima – rekla je Gordana Remussini.
Od zanimljivosti vezanih uz povijesna i arheološka istraživanja Samobor – Grada kustosica Remussini je navela da Grad Samobor 1902. godine kupuje utvrdu od privatnih vlasnika i počinje se brinuti o njoj, da je Ivan Kukuljević Sakcinski prvi istražio prošlost samoborske utvrde, primarno se fokusirajući na slijed njegovih vlasnika i njihovog odnosa s građanima te da je unutar zidina, 25. kolovoza 1912. godine, otvoren Starogradski muzej kao prvi muzej u Samoboru.
-U jeku Drugog svjetskog rata, 1942. i 1943. godine, Tihomil Stahuljak prvi je započeo sa stručnim i znanstvenim istraživanjima i iskapanjima na Starom gradu, međutim, kada je s time završio, nije pristupio i konzervaciji zidina – rekla je još Gordana Remussini.
Na kraju je govorila o umjetnicima koji su Stari grad počeli oslikavati već početkom 19. stoljeća te o prvim razglednicama, dopisnicama i čestitkama s motivom Starog grada koje datiraju iz 1899., 1900. i 1901. godine.
Ova će se izložba moći razgledati do sredine veljače.
