U petak, 28. listopada, utvrđena je visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod dvije lešine crvenokljunih labudova na području jezera Kipišće u Strmcu – obavijestilo je Ministarstvo poljoprivrede. Karakteristično je za trenutačnu epidemiju VPIP održavanje i cirkulacija virusa u populaciji divljih ptica i tijekom ljetnog razdoblja, pa je u ljetnim mjesecima bolest potvrđena u 15 europskih zemalja. Iako se od lipnja do rujna ove godine broj izbijanja u domaće peradi smanjio u odnosu na prethodne mjesece, u odnosu na isto razdoblje prošle godine broj izbijanja je pet puta veći. Prema informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, između 11. lipnja i 9. rujna 2022. prijavljeno je 788 izbijanja VPIP influence ptica u 16 zemalja EU/EEA te u Ujedinjenom Kraljevstvu, od čega najveći broj u divljih ptica (710 izbijanja), 56 u peradi te 22 izbijanja u ptica u zatočeništvu.
Iako cirkulacija virusa influence ptica nije neuobičajena pojava, epidemija VPIP tijekom 2021./2022. godine ujedno je i najveća ikad zabilježena u Europi. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da je rizik od oboljenja ljudi u EU nizak, odnosno nizak do srednji za profesionalno izložene osobe, pri čemu treba uzeti u obzir i veliku raznolikost cirkulirajućih virusa u populacijama ptica, a u odnosu na mogući zoonotski potencijal.
S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporučuje se:
-
onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama, što je više moguće,
-
s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa),
-
držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.
Posjednici koji drže perad dužni su:
-
obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu,
-
obavezno redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost),
-
obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije,
-
za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini
U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:
-
iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti,
-
potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun,
-
cijanoza kreste i podbradnjaka,
-
sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu,
-
značajan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta,
-
živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),
-
krvarenja krijeste i podbradnjaka.
Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24osatnu pripravnost na broju telefona 099 43 92 507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica. (foto izrez iz fotografije preuzete s TZG Sveta Nedelja)
