Susret planinara štovatelja svetog Bernarda održao se proteklog vikenda, 4. i 5. lipnja u Baranji i Slavoniji. Organizatori ovogodišnjeg susreta bili su Planinarsko društvo Krndija iz Našica i Planinarsko društvo Zanatlija iz Osijeka.
Susret je započeo kod svetišta Majke Božje Lurdske u Popovcu, a na njega su pristigli planinari iz Samobora, Pleternice, Zagreba, Našica i Novog Travnika. Gostoljubivi domaćini za doručak su im pripremili brojne delicije. Nakon okrjepe, pozdravnog govora domaćina i molitve, planinari su kroz surduke te preko vinograda i livada krenuli do vrha Banskog brda. U Baranji surduk je naziv za duboko usječen i strm put, koji je nastao proširivanjem vododerina. Bansko brdo ili Planina, kako ga zovu tamošnji stanovnici, visoko je samo 244 metra no s njega se pruža predivan pogled na polja žita, kukuruza, suncokreta, uljane repice te na brojne vinograde po kojima je Branja poznata još od davnina. Prvi trs ovdje su zasadili stari Rimljani, a Bansku planinu su tada nazivali Zlatnom planinom ili Mons Aureus, po zlatnoj vinskoj kapljici koja se ovdje proizvodila.
Nakon trosatne kružne šetnje planinari su se spustili do svetišta odakle su automobilima krenuli prema vidikovcu i memorijalnom kompleksu Batinska bitka, djelu akademskog kipara Augusta Augustinčića. Na vidikovcu su uživali u lijepom pogledu na Dunav te mjesto Batinu. Ljubazni domaćini iz Zanatlije, ugostili su ih na njihovom obližnjem vidikovcu – izletištu Gradac-Gruntu. Pripremili su im ukusan ručak te im pokazali svoje vinske podrume zvane gatori, koji predstavljaju jedinstvenu arhitekturu vinskih podruma. Gatori su ukopani u zemlji i u njima je cijele godina temperatura od 12 do 15 stupnjeva što je idealno za skladištenje vrhunskih baranjskih vina.
Nakon uživanja u baranjskim i slavonskim, slanim i slatkim delicijama, planinari su pošli do mjesta Toponja u kojem se održavala kulturno-turistička manifestacija 27. Baranjski bećarac. Slavilo se i 300 godina od izgradnje crkve svetog Petra i Pavla, koju je dao izgraditi Eugen Savojski u zahvalu Bogu na pobjedi nad Turcima. Za tu prigodu u crkvi je bila postavljena izložba sakralne umjetnosti XVII. i XIX. stoljeća Muzeja likovnih umjetnosti. Planinari i brojni posjetitelju uživali su gledajući mimohod zaprega te smotru folklora kulturno-umjetničkih društava iz Pečuha, Subotice, Tavnkuta, Slavonije, Baranje, Hrvatskog zagorja te Bosne i Hercegovine.
Nakon bećarca krenuli su do Gazija u planinarsku kuću Tivanovo, koja je smještena na sjevernom podnožju Krndije. Domaćini su im pripremili ukusnu večeru te su zajedno s njima ostali u druženju uz pjesmu i ples do kasno u noć.
U nedjelju, nakon doručka, krenulo se put Našica. Tamo ih je dočekala ravnateljica muzeja Silvija Lučevnjak, koja im je, vodeći ih kroz grad, ispričala mnoge zanimljive stvari o Našicama, prelijepom gradskom perivoju i dvorcima obitelji Pejačević te o slavnoj skladateljici Dori Pejačević. Nakon obilaska grada i perivoja planinari su se uputili na svetu misu u franjevački crkvu svetog Antuna Padovanskog. Tamo ih je dočekao njihov franjevac Samoborac, fra Marijan Vidović.
Nakon svete mise, planinari iz Krndije iz Našica odveli su ih na ručak u svoju planinarsku kuću Londžici gdje su im pripremili ukusan slavonski čobanac. Nakon ručka održan je sastanak te je dogovoren novi susret štovatelja svetog Bernarda u Bosni.
Kasno poslijepodne planinari su, prepuni dojmova te zadivljeni gostoljubivošću njihovih domaćina, veselo krenuli prema svojim kućama. (Katarina Matijaščić)
