Alternativna povijest Samobora bila je tema jučerašnjeg predavanja koje je u sklopu “Građanskog utorka”, a povodom Dana grada Samobora, u Galeriji Prica održao mr. sc. Drago Plečko.
Predavanje je privuklo brojne sugrađane svih generacija koji su uživali u zanimljivim i nepoznatim detaljima iz bogate alternativne povijesti Samobora, ali i dogodovštinama i spoznajama s dalekih putovanja uvijek zanimljivog Drage Plečka.
“Postoji puno nepozantih stvari o gradu Samoboru” – naglasio je Drago Plečko te izdvojio zanimljive činjenice, a to su da čak dva cvijeta u svijetu nose naziv Samobor to su: Geranijum Samobor i Samoborska gromotulja, koja je ujedno i endem u našem kraju. “To bismo bez puno ulaganja mogli kapitalizirati u turističkom smislu” – kazao je Plečko.
Drago Plečko otkrio je i kako je pronašao lingvističke dokaze koji podupiru tezu da su sve civilizacije pa i naša potekle iz doline Inda, kasnije doline Gangesa i da su stare, prema najnovijim saznanjima, čak i do 10 000 godina. Tome svjedoče sličnosti koje se mogu naći u indoeuropskoj jezičnoj skupini kojoj pripada i hrvatski jezik. Primjerice u Istri, naveo je Drago Plečko, sva mjesta imaju sanskrtska imena, a i Hvar potječe od riječi Svar, a što znači sunačani. Plečko je tako identificirao 30 – ak mjesta koja imaju takve nazive.
Samobor je također poseban po tome, a na što je ukazao Mladen Rafaj, kazao je Plečko, jer sva mjesta oko Samobora, Rakovica, Celine, Medsave, Otok Samobor, Rude imaju korijen u sumeranskoj civilazaciji.
“Mit o zmaju Pozoju poznat je u Samoboru, a na sumeranskom se kaže Puzui, a što je praktički isto. Pronašli smo i povijesnu poveznicu, a to je bakrena sjekira koja se nalazi u jednom muzeju u Zagrebu, a za koju je utvrđeno metalurško – forenzičkim ispitivanja da je stara 5 300 godina, a iskopana je kod današnjih Ruda, dakle tu su morala prije 5000 godina postojati neka naselja” – kazao je Plečko.
“Zanimljivo je i ime grada Samobora, za koje kažemo da dolazi od riječi samo bor jer su tu rasli borovi, no to nije točno, jer ovo su preniski krajevi da bi tu većina raslinja bili borovi. Onda smo došli do toga da je sam obor, da stalno pada kiša, no ni to nije istina, jer nikada nismo imali monsune, a onda da smo došli do toga da smo se sami borili, no u vrijeme kad nam je Bela IV. dao povelju nismo se imali s kim boriti. Ta tri naziva su malo nateknuti, međutim sambar znači jelen i to je vrijeme obožavanja bijele božice čiji je simbol jelen i jelenji rogovi i sad se postavlja pitanja otkuda naziv Jelenščak kad ovdje nije bilo jelena, a imamo i naselje Sveta Helena koja je zapravo Sveta Jelena pa se postavlja pitanje zašto se ta mjesta tako zovu” – kaže Plečko koji smatra da naziv Samobor najviše poveznica ima sa sambarom, a što je poveznica sa sumeranskom civilizacijom.
“Bilo bi dobro da ovakve zanimljive stvari dodatno istražimo i sažmemo u knjigu o alternativnoj povijesti Samobora te da se to iskoristi u turističke svrhe. Lingvistički dokazi su jaki i teško ih je pobiti” – tvrdi Drago Plečko.
Ispričao je Drago Plečko i priču o zmajevim brazdama na samoborskom području. Kaže da je promatrajući po feng shuiju saznao da se na putu od Ruda do Gradne proteže zmajeva brazda. “Zmajevi su prisutni i na zdencu na središnjem samoborskom Trgu kralja Tomislava, a pokazuju smjer zmajeve brazde” – kaže Plečko i ističe kako bi se tu cjelinu terebalo istražiti te da bi to mogla biti zanimljiva turistička priča koja bi u Samobor privukla brojne turiste.
Još niz nepozantih zanimljivosti iz povijesti Samobora ispričao je Drago Plečko, a prisjetio se i putovanja na Polarni krug. Bila je to ekspedicija Samoboraca u kojoj su uz Dragu Plečka sudjelovali Miroslav Ivanščak, Jurica Škiljan i Zlatko Kralj. Drago Plečko odgovarao je sinoć i na pitanja posjetitelja, a sve nazočne u ime Grada Samobora pozdravili su predsjendica Gradskog vijeća Irena Franceković i gradski vijećnik Martin Komes.
