Blagdan je nebeske zaštitnice samoborske župe svete Anastazije. Prema legendi, bila je Rimljanka iz visoke plemićke obitelji, djevica, udovica i mučenica iz doba cara Dioklecijana. O Anastazijinom životu, osim vremena i mjesta njezine smrti, a to je 304. godina po Kristu te Sirmium ili današnja Sremska Mitrovica, ima malo pouzdanih podataka. Umjesto toga postoje legende, uglavnom datirane stoljećima nakon njezine smrti. U katoličkoj tradiciji navodi se da joj je majka bila sveta Fausta. Anastazija se dugo vremena štovala kao iscjeliteljica od otrova i egzorcistica.
Početkom 9. stoljeća zadarski biskup Donat dobio je od bizantskog cara Nicefora I., u znak izmirenja Bizanta i Zadra, relikvije svete Anastazije, koje su se čuvale u Carigradu. Prigodom prijenosa moći, biskup Donat je s pratnjom iz Carigrada išao preko Samobora. Ovdje ih je vjernički puk dočekao s velikom pobožnošću te je tako Anastazija postala zaštitnicom samoborske župe, a župa je dobila i relilvijar s relikvijom svoje zaštitnice. Relikvijar je ovih dana izložen u samoborskoj crkvi kako bi vjernici mogli sebe i sve svoje preporučiti zagovoru i molitvi svetice.
Njezine relikvije danas se nalaze u Katedrali svete Stošije u Zadru jer je i pod tim imenom poznata, a možda i poznatija u Hrvatskoj. U našim krajevima uobičajen je naziv za Anastaziju Taža ili Tažica. Ona je, inače, jedna od sedam žena, osim Blažene Djevice Marije, koja se spominje u misnom kanonu.
U povodu današnjeg blagdana, prijepodnevnu svečanu koncelebriranu euharistiju u samoborskoj župnoj crkvi predvodio je brdovečki župnik Ivan Gretić u pratnji desetak svećenika predvođenih domaćim župnikom i dekanom Davorom Štuljanom, svećenicima iz dekanata Mladenom Sinkovićem i Sinišom Hegedušićem, bivšim samoborskim kapelanima, a danas župnicima Mariom Pavićem i Josipom Čuligom, bivšim đakonima, a danas kapelanima Markom Čolakom i Krunoslavom Kolarom, voditeljem Kuće susreta Tabor fra Ivanom Matićem, svećenicima u miru Pavelom Kunštekom i Ivanom Dumbovićem te sadašnjim samoborskim đakonom Majkom Rušecom.
Propovijedajući, velečasni Gretić je istaknuo da mučenici za vjeru, među kojima je i sveta Anastazija, pripadaju onima koji najviše doprinose crkvenom svjedočanstvu za Isusa. Potkrijepio je to čuvenom rečenicom crkvenog pisca Tertulijana koji kaže “Krv mučenika sjeme je novih kršćana”. -Svako naše ljudsko svjedočanstvo za Krista – nastavio je Ivan Gretić – nastaje snagom Duha Svetoga bez kojega ništa ne možemo učiniti. Ali – zaključio je – nigdje to nije tako očito kao kod onih, poput mučenice Anastazije, koji se radije odriču svog zemaljskog života nego vjere u Isusa Krista.
Predvoditelj ovog misnog slavlja, velečasni Ivan Gretić, protumačivši riječi Evanđelja, naglasio je i sljedeće: Možda, kad malo bolje promotrimo svoj život, vidimo da često Isusove riječi baš i ne shvaćamo i ne prihvaćamo ozbiljno. Nismo, naime, spremni prihvatiti Isusovu listu prioriteta, već imamo neke svoje prioritete u životu, a Isusov zahtjev da budemo njegovi svjedoci u svijetu, mnogi kršćani smatraju samo lijepim riječima i misle da su ispunili taj zahtjev time što ponekad dođu na svetu misu, bar na Uskrs i Božić, ili na neki drugi blagdan svrate u crkvu jer idu i drugi. -Isus od nas traži drugačiju vrstu svjedočanstva – dodao je Ivan Gretić objasnivši da On ne želi da se zadržimo samo na vanjštini, izvanjskom izvršavanju nekih propisa, lijepim i velikim riječima, lijepom pjevanju, odnosno na nekom kršćanskom folkloru jer neće u kraljevstvo Božje ući oni koji govore “Gospodine, Gospodine”, već oni koji vrše volju Očevu.
Večernje euharistijsko slavlje svete Anastazije u samoborskoj župnoj ckrvi, na kojem su se okupile samoborske bratovštine, udruge, branitelji, Samoborska narodna garda te predstavnici Županije i Grada, zamjenik župana Hrvoje Frankić, zamjenica gradonačelnika Sanja Horvat Iveković i Marijan Kižlin iz Upravnog odjela za društvene djelatnosti, predvodio je gvardijan samoborskog franjevačkog samostana fra Nikola Vukoja. Podsjećajući vjernike na značenje imena Anastazija – Vazmenka ili Uskrsnica, potaknuo ih je da se moramo truditi biti uzor i svjedočiti da smo uskrsni ljudi, oni koji žive Kristovo uskrsnuće. Bog nam daje svece kao uzor da se može sveto živjeti, ali od njih trebamo naučiti da su oni znali prihvatiti Boga u svoj život – rekao je Nikola Vukoja.
