Vrijedan doprinos razvoju Hrvatske kojeg su kroz povijest dali ovdašnji Nijemci predstavljen je u Samoborskom muzeju u okviru izložbe naziva “Nijemci u Zagrebu i okolici”. Njen je autor Goran Beus Richembergh, predstavnik Njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji koji je na 20ak informativnih panoa skupio vrijedne informacije o istaknutim osobama te ostavštini njemačke nacionalne manjine kroz stoljeća.
Beus Richembergh je na početku istaknuo činjenicu kako se izložba otvara u dvorcu Livadić, koji je bio obitavalište jednog od najpoznatijih hrvatskih velikana njemačkih korijena, Ferdinanda Wiesnera, odnosno Ferde Livadića, muzikologa i skladatelja koji je obilježio sredinu 19. stoljeća u društvu ostalih perjanica hrvatskog narodnog preporoda. Podsjetio je potom kako je dobar dio njih je bio njemačkog roda i korijena: Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Franjo Kuhač, Ivan Zajc, Vatroslav Lisinki….
– Mnogi hrvatski velikani, ljudi koji su obilježili hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do danas bili su njemačkog roda ili korijena. Mi, deklarirani pripadnici njemačke nacionalne manjine, ponosni smo na sve te ljude, na njihov doprinos kroz 800 godina, jednako kao što su vjerojatno ponosni i mnogi drugi građani Hrvatske, Hrvati. To su velikani naše političke i etničke nacije koji su iza sebe ostavili velik i dubok trag. Oni su bili pioniri u mnogo čemu, od znanosti, umjetnosti i kulture – rekao je Beus Richembergh, ali potom podsjetio i na mračno razdoblje uoči i nakon 2. svjetskog rata kad je velika većina Nijemaca protjerana, oduzeti su im državljanstvo i imovina pa su mnogi morali otići iz Hrvatske i tadašnje Jugoslavije.
– Oni koji nisu okrvarili ruke, koji nisu bili okupatorovi suradnici, nisu se imali čega bojati, tako su mislili. Nisu imali nikoga u Austriji ili Njemačkoj, njihovi preci su došli prije 150, 200 ili 300 godina, tako su rezonirali. Nažalost, dovoljno je bilo imati njemačko ime i prezime da budete s druge strane zakona, a samo oni koji su mogli dokumentirati svoju suradnju s Narodno-oslobodilačkim pokretom mogli su biti sigurni za svoj život. Zbog toga su mnogi promijenili svoje ime i prezime, uzimali majčino ili bakino, ako nije bilo njemačko – opisao je poslijeratnu situaciju Beus Richembergh ustvrdivši kako danas u Hrvatskoj živi oko 3000 deklariranih Nijemaca, u odnosu na oko 170 tisuća koliko ih je živjelo prije 2. svjetskog rata.
– Te godine tamne prošlosti koje Hrvati, ali i mnogi drugi narodi u Europi pamte po zlu nacističke okupacije, ne smiju i ne mogu zasjeniti 8 stoljeća divnog suživota u kojem Nijemci nisu bili samo hegemoni. Oni su bili prvaci, pioniri, ljudi koji su vodili razvoj, ali isto tako i donosili mnoga nova znanja, doprinjeli da Hrvatska bude dio srednjoeuropskog kulturnog kruga, koji su Hrvate povezali s kulturnim krugovima njemačkog govornog područja – poručio je Beus Richembergh te izrazio nadu da će izloženi material posljetitelje inspirirati na razmišljanje o tome kako ne postoji jedan hrvatski identitet, nego je sazdan od mnoštva identita te zaključio kako je izložba poziv na razmišljanje o tome “da možemo, trebamo biti sretni i zadovoljni što imamo takvo bogatstvo u jednom našem općem identitetu, svi oni koji mu daju doprinos zaslužili su da ih se ne zaboravi, a među njima su i Nijemci”.
Goran Beus Richembergh potom je naglasio kako je izložba prvi dio projekta iza čije organizacije stoji on te Njemačka zajednica – Zamaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj u suradnji sa Zajednicom Nijemaca u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Zagrebačke županije, Grada Zagreba, Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u Zagrebu te gradova Samobora i Velike Gorice. U njenom nastavku izložba putuje u Osijek i Vukovar te Berlin, a material s izložbe bit će ekstenzivnije oblikovan u knjigu koja bi trebala biti dovršena do kraja godine.
Okupljenima u Samoborskom muzeju potom je pročitano pismo veleposlanika Republike Njemačke u Hrvatskoj dr. Roberta Klinkea. U njemu je zahvalio svima na organizaciji izložbe te istaknuo 800 godina suradnje i kulturne razmjene između dvaju naroda.
– Posebna je odlika ove izložbe što u njoj nisu izostavljena ni teška razdoblja, prije svega 2. svjetski rat te vrijeme ustaškog i nacističkog režima sa svim strahotama, već su ta razdoblja prikazana na objektivan način. Rasprave o prošlosti moraju biti upravo takve, bez uljepšavanja i potiskivanja, ali zato jasne i nepristrane. Promišljenim i odgovornim odnosom prema prošlosti izgrađuje se temelj za miran suživot danas i sutra – poručio je između ostalog veleposlanik Klinke te istaknuo različitost identiteta kao čestu pojavu u Europskoj uniji, zaključivši da je se može prihvatiti kao priliku koja će našu Europu obogatiti u kulturnom, znanstvenom i arhitektonskom smislu te na mnoge druge načine, a što zorno pokazuje i ova izložba.
Okupljene je pozdravio i predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan koji je zaključio da izložba potvrđuje njegovu omiljenu maksimu da različitosti obogaćuju. Istaknio je ptom I primjere ostalih manjina, kao I Hrvata u drugim zemljama koji su davali doprinos svojim sredinama te poručio da društvu koje ima kapacitet različitosti pomiriti, prihvatiti i ukalupiti u sebe to uvijek donosi prednost.
Na kraju je izložbu otvorenom proglasio gradonačelnik Samobora Krešo Beljak koji je u svom govoru istaknuo štetnost preuskog shvaćanja mita o naciji, istaknuvši posebnost Samobora kao sredine gdje je njemačka nacionalna manjina ostavila dubok trag kroz povijest, začinvši govor s nekoliko lokalnih povijesnih štikleca.
Uvodno je kustos Samoborskog muzeja Luka Kazimović okupljene podsjetio da se već 1242. godine spominju Nijemci u Samoboru te da prvi veliki val doseljavanja počinje u 16. stoljeću I to vezano uz rudarstvo, odnosno mjesto Rude. Istaknuo je i da je prvi pravi samoborski liječnik bio Nijemac temeljen povijesnih knjiga iz 1572. godine kao i da su njemački utjecaj osjećao kroz širenje protestantizma. Naglasio je i da su Nijemci dolazili u Samobor u još nekoliko etapa, čemu svjedoči dosta trgovačkih obitelji njemačkih prezimena kao i dosta časnika koji su se ovdje priženili.
Otvorenje izložbe “Nijemci u Zagrebu i okolici” popratili su i predstavnici KUD-a Oštrc na čelu s predsjednikom Josipom Lebegnerom, a svi zainteresirani izložbu u Samoborskom muzeju mogu razgledati do Noći muzeja.
