Iznad Samobora nalaze se ruševine Samobor-grada, srednjovjekovne utvrde koju je 1270. podigao češki kralj Otokar II. Njeno današnje stanje teško može dočarati da je bila riječ o jednoj od najvećih srednjovjekovnih utvrda na ovom području. I da je naselju Samobor u njenom podnožju izazivala gomilu problema. Točnije, njeni vladari koji su, često puta i silom, pokušavali Samoboru osporiti njegove povlastice. Posebno je nezgodno bilo nakon 1488. godine kada je kralj Matijaš Korvin prepustio Samobor-grad svojoj sestri Barbari (inače ženi Dujma Frankopana) koja je bila uvedena u posjed ne samo utvrde nego i samog mjesta Samobor. U nizu godina nakon toga vladari Samobor-grada često su dolazili u sukob sa samoborcima. Povijesne knjige bilježe tako, među inima, grofa Franju Antuna Auersperga koji je kroz dobar dio 18. stoljeća krao općinske prihode, otimao Samoborce i prkosio sudskim odlukama. Kroz stoljeća vlasništvo nad Samobor-gradom izmjenile su brojne velikaške obitelji. Od najznačajnijih tu su, uz spomenute Auersperge bili još Babonići, Celjski, Frankopani i Erdedy. Od 19. stoljeća grad je bio nenastanjen i počinje njegovo propadanje, a posljednja vlasnica bila je grofica Malvina Montecuccoli. Mjesto Samobor kupuje 1902. Samobor-grad.