To zasigurno niste znali: početkom 1955., četiri godina prije prezentacije genijalnog Minija, tvrtka iz Wolfsburga imala je gotov projekt automobila takve koncepcije i oblika, koji je već na prvi pogled izgledao kao Minijev prethodnik. Za to doba revolucionarni model trebao je biti prvi kombi-limuzinski automobil u povijesti (dakle s ukošenim repom) s prednjim pogonom. Predstavio ga je, pod oznakom EA 48, tada 30-godišnji konstruktor Gustav Mayer (gore na slici danas kao 87-godišnjak).

Bio je to prvi mali automobil iz Wolfsburga i prvi samostalno razvijeni Volkswagen uopće. Naime, legendarnu je Bubu 1935. konstruirao Ferdinand Porsche, u sklopu državnog natječaja za ‘narodni automobil’ (predstavljen kao Typ 60). Novi je model bio dug samo 330 cm, a pružao je veći unutrašnji prostor od Bube, dugačke 407 cm! Pokretao se dvocilindarskim bokserskim benzincem hlađenim zrakom, koji je iz 594 ccm istiskivao 16 KS. U osnovi radilo se o polovici Bubinog motora.



Promišljena kombi-limuzinska forma međuosovinskog razmaka 205 cm, s dovoljno mjesta za četiri osobe i prtljažnikom od 155 litara, bila bi aktualna i danas

U prvim godinama projekta začetog 1948. razmišljalo se o ugradnji dvocilindarskog rednog motora, najprije uzdužno, a potom poprečno, a 1953. odluka je pala na dvocilindarski bokserski motor. Za takvu koncepciju treba najmanje uzdužnog prostora (koristi se cijela širina prednjeg dijela, u maloj dužini) te se mogla koristiti osnovna koncepcija Bubinog motora i mjenjača. Straga je upotrebljen tada često korišteni polu-neovisan ovjes s njihajućim poluvratilima (Pendelachse).

Koristila ga je i Buba, a kasnije Fiati 600 i 500, Simca 1000, Renault 8, Škoda 1000 MB, Mercedes-Benz 190 D (W110)… Nakon prvih testnih vožnji zaključeno je da je motor obujma 594 ccm preslab. Stoga je povećan je na 700 ccm i 18 KS pri 3000/min, što je modelu EA 48 omogućavalo brzinu od 80 km/h. Neobična je bila koncepcija s prednjim odbojnikom u funkciji nosećeg elementa, na koji su zavarene uzdužne profilirane stranice. A prednji ovjes bio je još napredniji, gotovo revolucionaran.



VW EA 48 bio je prvi auto s prednjim pogonom i McPhersonovim opružnim nogama, izmišljenim 1951. Dva desetljeća potom ta je koncepcija preplavila tržište

Po prvi su put u auto s prednjim pogonom ugrađene McPhersonove opružne noge, sklop vodilice, amortizera i spiralne opruge. Prvim modelom, nakon pojačanja na 18 KS, napravljeno je 2600 testnih kilometara na poligonima te 130 km u prometu. Potvrdila su se solidna vozna svojstva s tako malim motorom te dobra stabilnost i upravljivost. Pogotovo kad je Continental za 13-colne kotače napravio novu generaciju dijagonalnih guma 4.80x13. Motor je prosječno trošio šest litara, što je tada bilo ekonomično, ali je jako vibrirao (to je zahtijevalo doradu i balansiranje klipnog mehanizma).

Najviše je problema bilo s neučinkovitim zračnim hlađenjem, zbog čega se motor pregrijavao. To je, nakon više pokušaja, riješeno ugradnjom puhala Porsche 171, koje se u II. svjetskom ratu koristilo u motorima desantnih brodova. Nakon završetka temeljitog ispitivanja, EA 48 se trebao početi prodavati kao VW 600, po cijeni od 3000 DM. Najjeftinija je Buba tada stajala 3950 DM. Premda su mnogi imali velika očekivanja od prototipa jeftinog i funkcionalnog auta, ispitivanja i razvoj naprasno su prekinuti 2. veljače 1956. godine.



Razmišljalo se i o ugradnji dizelaša, umanjenoj verziji dvocilindarskog dizelskog boksera sa zračnim hlađenjem, kakav je 1951. u Bubi ispitivan u verziji 1.3

Ni danas nije potpuno jasno zbog čega je ugašen projekt koji bi Volkswagenu pružio nove tržišne mogućnosti i osigurao možda još veći uspjeh. Takvim se konceptom potom proslavio britanski Mini, kojeg je 1959. dizajnirao Alec Issigonis. Najlogičnije objašnjenje: nakon godina s početnim proizvodnim problemima, 1955. se zahuktala proizvodnja Bube te je počeo tržišni boom širom svijeta. U Wolfsburgu su se očito odlučili koncentrirati na taj model, koji je postajao ‘zlatna koka’ i ne raditi mu internu konkurenciju. Šteta…



Napravljena su svega dva primjerka EA 48. Drugi, koji nije napravio ni jedan testni kilometar, danas je izložen u Volkswagenovom muzeju u Wolfsburgu

DOBRO JE ZNATI: EA je kratica od Entwicklungsauftrag - njem ‘razvojni nalog’, a brojka je godina kad je projekt pokrenut (1948.). Gustav Mayer je u ljeto 1956. postao šef razvoja šasija, a 1958. šef razvoja gospodarskih vozila. Pod njegovom su dirigentskom palicom napravljene prve četiri generacije slavnog transportera te ga nazivaju ‘ocem Volkswagenovog gospodarskog programa’.

izvor: autosport.hr

KOMENTARA: 0

KOMENTIRAJ

Upozorenje: Zbog zaštite od spama molimo da prilikom komentiranja ne stavljate linkove
u obliku http://www.radiosamobor.hr, već u obliku www.radiosamobor.hr. Hvala! Poruka: Ime: Email: Zapamti me

KOMENTIRAJ KORISTEĆI FACEBOOK, YAHOO, AOL ili HOTMAIL

NAJNOVIJE OBJAVLJENO