Okrugli stol na temu "Kako do zemlje znanja?" održan je je u utorak, 8. studenog, u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Samobor. U diskusiji su sudjelovali redoviti profesor i pomoćnik dekana Veterinarskog fakulteta u Zagrebu dr.sc Miljenko Šimpraga, voditeljica programa cjeloživotnog učenja u Pučkom otvorenom učilištu Samobor, Itana Bukovac, ravnateljica osnovne škole Rude Tatjana Milek, stručni učitelj i inovator Ivan Vlainić te ostali učitelji i profesori.

Svi sudionici skupa složili su se da sadašnji sustav obrazovanja ima puno nedostataka, bilo riječ o osnovnom ili visokom školstvu.

Najviše problema ima u sustavu visokog obrazovanja i znanosti smatra dr.sc Miljenko Šimpraga koji je i jedan od osnivača Sindikata znanosti, član Savjeta za financiranje znanosti i visokog obrazovanje te Vijeća za obrazovanje odraslih, ali i jedan od autora obrazovne i znanstvene politike HSLS-a.

"Nažalost, cijeli obrazovni sustav nije kompatibilan sa gospodarstvom i uglavnom produciramo kadrove koji se ne mogu izravno uključiti u svijet rada, a oni koji mogu nemaju dovoljnu kvalitetu. Gospodarstvo bez visoko obrazovnih kadrova se ne može pokrenuti. Hrvatsko gospodarstvo temelji se na malom i srednjem poduzetništvu koji nemaju sredstva za vlastiti razvoj i nužan je kontakt sa Sveučilištem i znanošću. Samo tako i mogu koristiti sredstva za razvoj kroz EU fondove, jer oni diktiraju suradnju srednjeg i malog poduzetništva sa visokim obrazovanje. Nisu usklađene potrebe na tržištu rada s obrazovnim sustavom. Trebamo poticati deficitarna zanimanja, imamo dovoljan broj studenata, ali nam sustav nije efikasan, mi isporučujemo do 40% diploma, a država nas plaća za 100%. Imamo premalo doktora znanosti i premalo tehničkih inženjera, a s druge strane studenata koji upisuju fakultete društveno - humanističkog smjera je prevelik. Da bismo povećali efikasnost moramo promijeniti zakone u visokom obrazovanju i znanosti. Treba uvesti efikasne sustave kontrole kvalitete kako bi nastava bila kvalitetnija, a time bi i studenti bolje učili i prije završavali fakultete. Zaostajemo za Europom i kad se radi o cjeloživotnom obrazovanju. U Hrvatskoj tek oko 2, 1 % radno sposobnog stanovništva se godišnje dodatno obrazuje, dok je primjerice u Danskoj taj postotak 30%. Danci taj sustav financiraju s 2 milijarde kuna, a mi s nula kuna. Mislim da bismo konačno trebali shvatiti da nam je obrazovanje najpotrebnija investicija. Ulaganje u obrazovanje daje rezultate na dugi rok i toga trebamo biti svjesni. U Hrvatskoj se konačno treba postići konsenzus oko obrazovanja. Trebaju za zajednički stol sjesti nova Vlada, sindikati i poslodavci i dogovoriti se da je razvoj ljuskih potencijala ono što će Hrvatsku dugoročno izvući iz krize. Pa neka to bude i za 20 godina, jer tada ćemo biti zemlje koja će vratiti srednji sloj ljudi i koja će živjeti normalno. Moramo našoj djeci i unucima osigurati sretnu budućnost" – rekao je dr.sc. Miljenko Šimpraga.


Voditeljica obrazovnih programa u POU Samobor, Itana Bukovac obrazložila je ključne probleme u sustavu obrazovanja odraslih. "Jedan od prvih problema je odnos prema samom polazniku, jer ustanove nemaju zaposlenike koji će polaznika motivirati, pratiti način kako uči i slično. Drugo, postoji sustav certifikacije, ali vodi se briga samo o papiru, ali ne i ishodu znanja polaznika. Što je polaznik naučio, kako je unaprijeđen kroz obrazovni program nikoga ne zanima. Živimo u vremenu iznimno velikih promjena i svatko tko želi konkurirati na tržištu rada i biti zapošljiv svakodnevno mora raditi na sebi i konstantno učiti. Kod nas još nije razvijena svijest o potrebi cjeloživotnog učenja s naglasnkom na obrazovanju odraslih. Obrazovanje za zapošljivost trenutno je imperativ opstanka svih nas." – istaknula je Itana Bukovac.

O problemima u osnovnom školstvu govorila je ravnateljica osnovne škole Rude, Tatjana Milek istaknuvši da treba vratiti dignitet zanimanju učitelja i profesora i to donošenjem kvalitetnih zakonskih propisa koji će zaštiti sve prosvjetne djelatnike. Uz to istaknula je kako su posljednjih godina smanjena ulaganja u osnovno školstvo te se preučestalo mjenjaju normativni akti koji ne donose poboljšanju u nastavi, već stvaraju zbrku početkom svake školske godine.

Stručni učitelj u Srednjoj strukovnoj školi Samobor i inovator Ivan Vlainić istaknuo je kako treba stvoriti uvjete za kvalitetan rad u školama te da treba početi cijeniti zalaganje kako učenika tako i profesora. Treba uvesti sustave provjere kvalitete obrazovanja, uostalom, kaže Vlainić, ocjene učenika najbolji su pokazatelji truda i kvalitete rada učitelja i profesora.

Moderatorica okruglog stola bila je dr. Linda Rossini Gajšak, vijećnica u samoborskom Gradskom vijeću i nositeljica liste HSLS-a u 7. izbornoj jedinici, koja je naglasila da će se ukoliko uđe u Hrvatski sabor zalagati za promjene u obrazovnom sustavu, jer bez obrazovanja nema gospodarskog napretka. " Moramo povećati udio izdvajanja iz proračuna za obrazovanje i znanost i to na nivo kakav je u EU, a to je 8, 5 %. Moramo vratiti dignitet profesorima te poticati kreativnost i inovativnost kod djece. Treba uključiti veći broj odraslih osoba u sustav cjeloživotnog obrazovanja. Trebamo obrazovati one kadrove koji će svojim znanjima pridonijeti razvoju gospodarstva. Svima nam je cilj da živimo u zemlji znanja" – zaključila je dr. Linda Rossini Gajšak.

VEZANI ČLANCI

• 08.11.2011: Dvoje Samoboraca na listi HSLS-a za VII. izbornu jedinicu
• 31.10.2011: Očekujem podršku kako bi Samobor dobio zastupnika u Hrvatskom saboru
• 17.10.2011: HSLS predstavio gospodarski program – bez rezova nema oporavka gospodarstva!

KOMENTARA: 2

KOMENTIRAJ

Upozorenje: Zbog zaštite od spama molimo da prilikom komentiranja ne stavljate linkove
u obliku http://www.radiosamobor.hr, već u obliku www.radiosamobor.hr. Hvala! Poruka: Ime: Email: Zapamti me

KOMENTIRAJ KORISTEĆI FACEBOOK, YAHOO, AOL ili HOTMAIL

NAJNOVIJE OBJAVLJENO