Novim Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, potiče se udruživanje turističkih zajednica, projektno i formalno. U projektno udruživanje mogu se udružiti lokalne i regionalne turističke zajednice te turističke zajednice i jedinice lokalne samouprave koje nemaju osnovanu turističku zajednicu za svoje područje. Tu priliku iskoristile su mnoge turističke zajednice, tako i turističke zajednice u Zagrebačkoj županiji koje se udružuju za razvoj kulturnog i gourmet turizma.
“Od velikog nam je značaja projektno udruživanje turističke zajednice Zagrebačke županije u svrhu umrežavanja, intenzivne suradnje i zajedničkog djelovanja turističkih zajednica Zagrebačke županije i relevantnih dionika s ciljem intenzivne promocije regije Zagrebačkog zelenog prstena te postojećih turističkih proizvoda i programa, što smo i planirali u Akcijskom planu za upravljanje kvalitetom u turizmu Zagrebačke županije za prve tri godine (2020. – 2022.)” – kaže Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.
“Cilj nam je integrirano upravljanje kvalitetom turističkog destinacijskog proizvoda Zagrebačke županije, a što će omogućiti smanjenje jaza između razine kvalitete koju turisti očekuju i razine kvalitete koju je destinacija u mogućnosti osigurati i isporučiti, unaprjeđenje kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda Zagrebačke županije, povećanje zadovoljstva turista i turističke potrošnje u Zagrebačkoj županiji i korist za poduzetništvo u ugostiteljstvu i turizmu” – ističe Ivana Alilović.
Razvoj gourmet turizma u Zagrebačkoj županiji
Lokalne turističke zajednice Grada Jastrebarskoga, Grada Samobora, Grada Svetog Ivana Zeline sklopile su sporazum o udruživanju lokalnih turističkih zajednica područja Zagrebačke županije.
Aktivnosti sklopljene ovim sporazumom odnose se na intenzivnu promociju i unapređenje turističkog proizvoda u cilju zajedničkog provođenja jedne ili više aktivnosti usmjerenih razvijanju turističkog proizvoda i promociji destinacije, a utvrđenih programom/projektom- razvoj gourmet turizma u Zagrebačkoj županiji.
Predmet financiranja i ulaganja navedenog projekta je izrada zajedničkog marketinškog plana i promocije sa ciljem upravljanja kvalitetom u turizmu i digitalizacija projekta sa ciljem izrade kvalitetnih promotivnih marketinških materijala. Projektom će se uspostaviti podloga za integrirano upravljanje gourmet turizmom sa ciljem stvaranja prepoznatljivog turističkog destinacijskog proizvoda koji će biti glavni instrument poticanja konkurentnosti turizma Zagrebačke županije.
Vinske ceste i cesta sira su jedne od brojnih turističkih atrakcija ruralnog i eno i gastro turizma Zagrebačke županije.
Naime, Zagrebačka županija ima vinograde i vinske podrume na tri vinske ceste –Plešivičkoj vinskoj cesti, Zelinskoj vinskoj cesti i Samoborskoj vinskoj cesti, na kojima se mogu pronaći vinaPurtugizec Plešivica i Kraljevina Zelina robne marke Zagrebačke županije te bermet, tradicionalno i široko prepoznato samoborsko aromatizirano vino, kao i vina proizvedena iz autohtonih sorti plavec žuti, slatki zelenac i šipelj, ali i brojna druga vina kao što su chardonnay, sauvignon, crni, sivi i bijeli pinot, rajnski rizling, traminac, frankovka, škrlet, žuti muškat, šipon i slično.
Glavni ciljevi udruživanja kroz projekt gourmet turizam su pametna specijalizacija Zagrebačke županije i razvoj turističke destinacije za gourmet turizam, unaprjeđenje lanca vrijednosti gourmet turizma, digitalizacija i primjena novih tehnologija, multi sektorsko povezivanje i razvoj lokalnih proizvodnih sustava (Agri-food), pozicioniranje i promocija Zagrebačke županije i drugi.
Razvoj kulturnog turizma u Zagrebačkoj županiji
Kulturni turizam Zagrebačke županije temelji se na zaštićenoj prirodnoj baštini i kulturno-povijesnoj baštini. Naime, Zagrebačka županija ima bogatu riznicu prirodne baštine i ljepota, čemu u prilog između ostalog govori i velik broj zaštićenih prirodnih područja, a koje doprinose razvoju i uspješnosti, kulturnog, pješačkog, izletišnog i održivog turizma Zagrebačke županije, kao i ostalih usko vezanih oblika turizma.
“Projektom udruživanja želi se uspostaviti podloga za integrirano upravljanje kulturnog turizma sa ciljem stvaranja prepoznatljivog turističkog destinacijskog proizvoda koji će biti glavni instrument poticanja konkurentnosti turizma Zagrebačke županije” – ističe Ivana Alilović te dodaje kako su u promociji turističke destinacije kulturni resursi vodeći proizvod destinacije, a ono što jednu destinaciju čini drukčijom od ostalih jest njezina nematerijalna kulturna baština.
“Baština je osnovni element kojim menadžment turističke destinacije privlači turiste u destinaciju a služi i kao atrakcijska osnova za brendiranje. Kreativnost na temelju tradicijske nematerijalne baštine pomiče tako granice puke funkcionalnosti nekog proizvoda. Kroz primjer kulturne tematske rute rad želi pokazati kako mit može postati potencijalna atrakcijska osnova za razvoj mitološkog turizma u Zagrebačkoj županiji. Važno je naglasiti da priče i lokacije iz tematske rute nude mogućnost izbora prema kriterijima kolektivne i osobne važnosti. Zbog toga je tematska ruta otvoreni sustav koji se može obilaziti individualno ili organizirano uz stručno turističko vođenje. Motivi koji se obrađuju u ovoj ruti izabrani su na način da se posebno vodilo računa o lokalnom identitetu, a istaknuti su običaji Jurjeva i Ivanja, ali i ostali običaji koji su tradicijski utkani u područje Zagrebačke županije i okolnih regija“ – rekla je Alilović.
Turistička ponuda Zagrebačke županije obiluje kulturno-povijesnom baštinom, kao što su priče i legende, drveno graditeljstvo, sakralna gradnja, autohtona arhitektura, arheološki nalazi te spomenici njezine bogate prošlosti, a može se pohvaliti s više od 200 lokaliteta kulturno-povijesne baštine. Samo neki od primjera bogate kulturno-povijesne baštine su dvorci kao što su Novi dvori Jelačićevi koji su jedinstveni primjer do danas očuvanoga cjelovitog vlastelinsko-gospodarskog kompleksa, zatim gradine, kurije, bogata drvena sakralna baština od koje se ponajviše ističe kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, lijepi primjer autohtone svjetovne arhitekture kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici te posebna znamenitost spomen-soba blaženoga Alojzija Stepinca u Krašiću. Vrijedni su arheološki nalazi u Ščitarjevu, nedaleko od Velike Gorice, gdje se od 1. st. nalazila Andautonija, sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije, te pretpovijesno nalazište u Budinjaku (10. – 6. st. pr. Kr.), jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj – navode u TZ Zagrebačkoj županiji.
Projektno područje obuhvaća područja TZ gradova i općina: TZP „Savsko-sutlanska dolina i brigi“,TZG Zaprešića, TZG Velike Gorice, TZO Pisarovina, TZO Krašić, TZG Vrbovec, TZG Dugo Selo.
“Sporazumi projektnog udruživanja na području TZ Zagrebačke županije primjer su planiranih aktivnosti gdje je vidljivo kako destinacija koja zajedničkim djelovanjem ima mogućnost kvalitetnije se pozicionirati na tržištu i razvijati projekte koji će potaknuti cjelokupni gospodarski razvoj“ – naglašava Alilović, a sve s ciljem intenzivne promocije regije Zagrebačkog zelenog prstena te postojećih turističkih proizvoda i programa.
Za kraj Alilović zaključuje kako bi rezultat udruživanja trebali proizaći brojni sinergijski učinci ne samo u kvaliteti tržišnog nastupa cijelog ovog područja, već se osigurava i prijeko potrebna troškovna efikasnost u sferi promocije i provedbi projekata.
