Kakva nas budućnost čeka?

3. lipnja 2020.
Komentari isključeni
610 Pregleda

Ciklus besplatnih predavanja za građanstvo pod nazivom “Građanski utorak” jučer je nastavljen u samoborskom kinu, a predavač je bio novinar, publicist i voditelj emisije “Na rubu znanosti” Krešimir Mišak koji je pred brojnom publikom predstavio svoju knjigu “Smrt transhumanizmu, sloboda narodu”. Uvodno je Mišak pojasnio što se danas misli pod pojmom transhumanizam i kako će on promijeniti našu budućnost.

“Transhumanizam kao pojam znači nadilaženje čovjekovih ograničenja i to je čovjek uvijek radio, kao sportaš, umjetnik, ali to se radilo individualno uz vježbu i razvijanje duha, ali kad danas kažemo transhumanizam ne mislimo na taj prirodni već tehnološki transhumanizam, gdje se te iste stvari pokušavaju napraviti na kvazi – demokratski način, jer tehnologija ipak ima svog vlasnika, ali svima će biti dostupna, pa će svatko moći imati dužu ruku, bolje vidjeti itd. – ” kaže Mišak te navodi kako je problem što je taj tehnološki transhumanizam po svojoj naravi kolektivistički i u njemu nema prostora za paletu boja mišljenja, osjećaja ili stavova i zato zahtjeva transformaciju društva.

“Tu se radi i o pseudoreligiji zato jer transhumanizam obećava besmrtnost, kao što su obećavale i religije, ali religije su se bavile pitanjem percepcije i tim što je duša, kao i time tko je taj JA koji to sve promatra, no toga nema u materijalnoj paradigmi, pa su se dosjetili da će si pomoći tehnologijom. Zato transhumansiti, mislim na istaknute fizičare i inovatore kao što su Elon Musk i drugi svemirski poduzetnici, pričaju o tome da čovjeka treba učitati u “cloud” u kojem obećavaju vječni život. Već je bivši direktor Ubera osnovao novu religiju zvanu Way of the Future, a njen Bog je umjetna inteligencija. Njihove namjere nisu skrivene, ali je skriveno ono o čemu nitko ne razmišlja, a to je gdje je u svemu tome čovjek. Ta ideja transhumanizma temeljena na strahu od smrti pokušava stvoriti uravnoteženi sustav da bi vječno živjeli, ali kolektivistički. Za razliku od čovjeka koji je individualac u zajednici ovdje se radi o atomiziranom pojedincu koji je spojem s drugima preko dalekog centra, a paradigma su društvene mreže” – pojašnjava Mišak.

Navodi i kako transhumanizam čovjeka svodi na broj računskih operacija u mozgu misleći da čovjek predstavlja njegove misli, ali da se ne pita tko je taj koji misli. ” Takav svijet za čovjeka mora biti noćna mora, jer u prirodi čovjeka je da se stalno mijenja i da umire ako se ne druži s ljudima. Da bi se provela ta ideja transhumanizma mora se cijeli svijet transformirati” – kaže Mišak.

“Ta se transformacija događa kroz tri područja: informacijsko – komunikacijske tehnologije, koje su materijalistička podloga za to, zatim ideju globalnog zatopljenja u vrijeme kada se zemlja hladi, jer ta ideja nameće riješenje koje bi bilo karbonska valuta tj. penaliziranje ljudi zato što stvaraju energiju, a da bi se takva valuta stvorila potrebna je kontrola ljudi kroz pametne gradove i slično. Treći stup društvene transformacije u smjeru transhumanizma je transrodna ideologija, jer transhumanizmu ne trebaju parovi i obitelj, već ustroj sličan vojsci, jer cilj je da svijet bude jedan transhumanistički organizam, jer transhumansiti kažu da ih ne zanima internet nego brainnet. Oni smatraju da kad se puno ljudi spoji, kao elektroni, u tom divovskom mozgu, da će u njemu nastati svijest. Ta cijela priča je biološka, ekonomska, filozofska, znanstvena i tehnička, vrlo je stvarna, ali u konačnici to je priča o ljudskoj sreći” – kaže Krešimir Mišak.

Paralelno s tim se zbiva jedna nova paradigma na početku 21. stoljeća koja čovjeka pretvara iz materijalističkoga u jedno vibracijsko – frekvencijsko biće , a što je potkrijepljeno znanstvenim istraživanjima. Ovo stoljeće je vrijeme smjene tih paradigmi, a transhumnizam je ubacio u petu brzinu – kaže Mišak.

Želite li saznati više o transhumanizmu, kako će promijeniti svijet i gdje je u toj cijeloj priči sloboda i sreća pročitajte u Mišakovoj knjizi “Smrt transhumanizmu, sloboda narodu”.

Anja Franić - Modrić

Diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počela baviti 2002.godine, honorarno radeći za mjesečnik "Naš Samobor" te magazin Reader' s Digest. Za Radio Samobor radi od 2008. godine.

Komentari nisu dopušteni.