Najnovije
Bridž pod maskama (26. veljače 2020. 14:00)
OŠ Rude traži pomoćnika u nastavi! (26. veljače 2020. 13:28)
Kriv je i skuren po 194. put! (25. veljače 2020. 23:13)
Sustav Civilne zaštite dobiva na značaju (25. veljače 2020. 12:11)
Adrianov doprinos bronci (25. veljače 2020. 10:14)
Isključenja struje 26. i 27. veljače (25. veljače 2020. 10:03)
Novo radno vrijeme blagajne Komunalca (25. veljače 2020. 10:02)
Od dječjeg fašnika preko SURLE do Bunkera (24. veljače 2020. 14:29)
Finale 194. Samoborskog fašnika! (24. veljače 2020. 14:13)

U iskorjenjivanju gušavosti veliku ulogu imale su Rude

22. siječnja 2020.
Komentari isključeni
524 Pregleda

O manjku ili višku joda u odnosu na funkciju štitnjače u samoborskom kraju, govorila je jučer u sklopu Građanskog utorka u POP UP kinu na Autobusnom kolodvoru Samobor, samoborska liječnica, specijalist nuklearne medicine, Sunčica Andreja Rogan, koja se preko 20 godina bavi liječenjem bolesti štitnjače.

Povećana štitnjača tzv. guša nekada je bila javno zdravstveni problem u čitavom svijetu, a 50-ih godina prošlog stoljeća visoka zastupljenost gušavosti zabilježena je upravo u Rudama pa je dr. Sunčica Andreja Rogan objasnila na koji je način iskorijenjena gušavost u Rudama, ali i čitavoj Hrvatskoj te kakva je situacija danas.

“Rude su mjesto kojim se u Hrvatskoj možemo podičiti vrlo dobrim rezultatima u javno zdravstvenom postignuću na polju iskorjenjivanja gušavosti. Cijela Hrvatska se 50-ih godina prošlog stoljeća pokazala kao zemlja s visokom stopom postotka guše kod građana, osobito u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, gdje spadaju i Rude. Istraživanje provedeno 1956. godine pokazalo je da je učestalost guše u populaciji bila preko 90%, a u školske djece oko 60% i to baš u Rudama. Zapravo, cijela kontinentalna Hrvatska je bila zahvaćena promjenom volumena štitnjače, a utvrđeno je da se guša javlja zbog nedostatka joda u organizmu. Guša se spominje puno godina prije, a uz zadebljanje na vratu, posljedice su bile i slabiji psiho motorni razvoj, a najviše su tom bolešću u čitavoj Europi bili pogođeni gorski krajevi, jer je ispiranjem tla naglim povlačenjem oceana, dovelo do premalo joda u tlu, a time i u biljkama, životinjama i ljudskom organizmu” – objasnila je dr. Rogan te istaknula kako guša nastaje , jer štitnjača svojim kompenzacijskim mehanizmima, a to je povećanje volumena, pokušava nadoknaditi nedostatni unos joda. Tako su Rude ušle u kartu bivše Jugoslavije kao jedno od mjesta s najvećom učestalosti guše. Nedostatan unosjoda se mjeri jodom u izučenom urinu i preko 80% djece imalo je manje od 5 mikro grama po decilitru joda u urinu što znači da smo bili među zemljama s umjerenim nedostatkom joda u prehrani.

“Riješavanju tog problema pridonijelo je to što je prof. dr. sc. Josip Matovinović koji se smatra ocem moderne hrvatske endokrinologije, a koji se usavršavao u SAD-u, 1952. godine u Rudama kod Samobora proveo opsežno epidemiološko istraživanje i utvrdio visoku prisutnost gušavosti u školske djece i kretenizma u seoskoj populaciji. Na njegovu inicijativu je 1956. godine donesen prvi Zakon o obveznom jodiranju soli u bivšoj Jugoslaviji. Deset godina kasnije zabilježeno je dramatično smanjenje gušavosti u Rudama i u svim zahvaćenim područjima Hrvatske uz nestanak kretenizma” – pojasnila je dr. Rogan.

Međutim, sljedeće istraživanje, potaknuto Svjetskom zdravstvenom organizacijom i UNICEF-om, počelo je 1991. godine pod vodstvom akademika Zvonka Kusića. Tada se isto pratilo stanje gušavosti na tlu Hrvatske i ponovno je u Rudama, gdje su u istraživanju sudjelovala školska djeca, utvrđen najveći postotak slabog izlučivanja joda u urinu i povećanje štitnjače kod djece. Na temelju tih istraživanja donesen je novi Zakon o jodiranju soli i Ministarstvo zdravstva je odlučilo da sol mora biti jodirana s 25 mg kalijeva jodida po kilogramu i tako je gušavost iskorijenjena u Rudama i ostalim krajevima Hrvatske.

“Okosnica istraživanja bila je škola u Rudama. Stanje se sustavno godinama pratilo, a kako bi se moglo procijeniti postoji li i dalje gušavost. Rezultati istraživanja iz 2008. i 2012. godine o povlačenju gušavosti su prezentirani Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Hrvatska je dobila veliko priznanje, kao jedna od zemalja, koja je riješila taj veliki javno zdravstveni problem u svojoj zemlji. U tome su veliku ulogu imale Rude kraj Samobora” – zaključila je dr. Rogan. Više poslušajte u našem programu u četvrtak , od 16 sati, u emisiji Kap znanja.

Anja Franić - Modrić

Diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počela baviti 2002.godine, honorarno radeći za mjesečnik "Naš Samobor" te magazin Reader' s Digest. Za Radio Samobor radi od 2008. godine.

Komentari nisu dopušteni.