Gospodarenje otpadom prepustiti struci i izgraditi energane

27. rujna 2019.
Komentari isključeni
261 Pregleda

Država mora napraviti radikalan zaokret u pristupu problemu gospodarenja otpadom i taj posao u potpunosti prepustiti struci, a na političkoj sinekuri u resornom Fondu i pratećim državnim institucijama želimo li bar približno ostvariti zacrtane ciljeve na koje smo se obvezali kao članica Europske unije. To bi mogao biti zaključak današnje konferencije za medije u samoborskom Komunalcu na temu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Press konferencija je bila potaknuta činjenicom da nedovoljno recikliramo jer se prema podacima Udruženja komunalnog gospodarstva trenutno u Hrvatskoj odvaja samo 10 posto otpada. Hrvatska se ulaskom u EU obvezala da će do 2020. godine reciklirati 50 posto, pa je to zasad daleko od plana, a blizu penalima koje ćemo zbog neispunjavanja obaveze morati plaćati. Zbog olakog pristupa ovoj kompleksnoj temi neke su komunalne tvrtke odlučile ustavnom tužbom ustati protiv države zbog diskriminirajuće zakonske regulative koja onemogućuje kvalitetno rješavanje ovog krucijalnog pitanja. Svijetli primjeri dobre prakse u Hrvatskoj su Prelog, Krk i Samobor, gradovi koji su iznad prosjeka u odvajanju otpada. No, ni oni, bez prelaska s lineranog na model kružnog gospodarstva, uz suvremenu tehnologiju i izgradnju energana, što će osigurati održivost sustava, samostalno ne mogu puno napraviti.

O tome su na ovoj konferenciji govorili direktor Komunalca Ivica Karoglan, vlasnik i direktor tehnološke tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca u Međimurju Đuro Horvat, zamjenik samoborskog gradonačelnika Željko Stanec i glavni urednik časopisa Komunal Marijan Kavran i najavili za ponedjeljak, 30. rujna, veliku konferenciju “Otpad 2019.” koja će se održati u 10 sati u Hotelu Westin u Zagrebu, u organizaciji Komunala. Konferencija bi trebala ponuditi opsežnu, preciznu i otvorenu raspravu o ključnim sektorskim izazovima, bez aboliranja nositelja vlasti, podupirajućih ili zakonodavnih tijela te uz isticanje dobrih i pozitivnih praksi kojih ne nedostaje u hrvatskom komunalnom sektoru.

Marijan Kavran uvodno je rekao da stanje u Zagrebačkoj županiji realno oslikava i stanje u cijeloj državi, a Željko Stanec napomenuo da je nova inicijativa Zagrebačke županije i Grada Zagreba da zajednički pokušaju riješiti zbrinjavanje otpada izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Resniku dobra. -Tu se radi o dovoljnim količinama otpada za ozbiljan posao s njim, ali to će potrajati bar 5 do 6 godina, a dotad se svi gradovi i općine moraju pokušati snaći kako znaju i umiju. Naime – kaže Stanec – bar su dvije godine potrebne za izradu i provedbu opsežne projektne dokumentacije, zatim 10-ak mjeseci za kandidaturu na EU fondove, pa bar 6 mjeseci za raspisivanje i provedbu javnog natječaja, ne bude li žalbi, a onda se tek dolazi u fazu izgradnje koja može potrajati godinu do dvije. -Krajnji rezultat tog Centra trebala bi biti energetska oporaba otpada jer bez toga cijeli projekt nema smisla – mišljenja je Željko Stanec. Podsjetio je i da legalna odlagališta otpada imaju svoje kvote za deponiranje, koje će se popuniti za godinu do dvije, a nakon toga će daljnje odlaganje postati velik problem. Samoborski dogradonačelnik Željko Stanec je zaključio da bi iz ove sfere odlučivanja trebalo isključiti politiku i sve prepustiti struci, a ne da svaka politička promjena poništava i mijenja ono što je prije napravljeno.

-Samobor je, prema najnovijim podacima, na 32 posto izdvajanja korisnog otpada – rekao je Ivica Karoglan – napomenuvši da se s tim počelo prije 20-ak godina postavljanjem zelenih otoka, a intenzivnije nastavilo nekoliko zadnjih godina. Objasnio je što se sve poduzelo, od nabave 23 tisuće kanti za odvajanje preradivog otpada do patentiranja boxa s vrtuljkom s 4 kante za 4 vrste otpada. -Sve to je već predsortirani otpad za buduću sortirnicu otpada, ali i kompostanu – naglasio je Karoglan – a zamjenik gradonačelnika Stanec dodao da je Samobor jedini grad koji već ima ishođene građevinske dozvole za buduću sortirnicu i kompostanu, pa sad čeka državna i europska sredstva za tu namjenu.

-Samobor i drugi slični manji gradovi dobar su primjer drugima da se može dobro gospodariti otpadom i da ne treba čekati odluke Vlade i ministarstava jer tamo su stvari blokirane – istaknuo je Đuro Horvat i dodao: Nije sporno imaju li političari dobru volju riješiti problem, ali bez prave tehnologije i struke to se ne može. Gradovi i općine te njihove komunalne tvrtke dobivaju zadatke, ali ne i novac koji stoji u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ili u ministarstvima. Horvat se založio da se napuste stari modeli izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom s ogromnim odlagalištima, definirani prije 20 i 25 godina. -Tamo se odlaže i do 90 posto vrijedne sirovine, pa su oni zato neučinkoviti i neodrživi, primjer su loše prakse i nisu pravi cilj Europske unije.

Više o tome poslušajte sljedeći tjedan, u četvrtak u 12.15, u novoj emisiji EKO EHO.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.