Prve čigre iz Afrike stigle u Rakitje

24. svibnja 2019.
Komentari isključeni
578 Pregleda

Prve čigre počele su dolaziti sa svojim zimovališa u Africi u naše krajeve. Čak nam je stigla i čigra koja je prošle godine prstenovana u Izraelu – obavijestili su iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije. Na području Zagrebačke županije čigre se gnijezde na jezeru Siromaja na području Rugvice i na otoku kod Rakitja na području Svete Nedelje, gdje već godinama gnijezdi najveća kolonija čigri u Hrvatskoj. Platformu na jezeru Siromaja već je zauzelo 25 parova ptica i izležena su prva jaja. Na otoku kod Rakitja trenutno je oko 20 parova ptica, a većina kolonije od stotinjak ptica očekuje se ovih dana.

Kada pristignu, slijedi očitavanja podataka o kretanju, budući da su prošle godine prije seobe u Afriku, na 20-ak ptica postavljeni satelitski odašiljači koji kontinuirano prate kuda lete. Osim sateliskim odašiljačima, velik dio ptica obilježen je i prstenovima u boji, a neke i malim uređajima za praćenje, geolokatorima. Zahvaljujući prstenovanju znamo da i neke ptice iz Izraela dolaze gnijezditi kod nas.

Crvenokljune čigre su ptice čija je biologija vezana na život uz vodu. Gnijezde se u kolonijama na sprudovima rijeka i hrane se malim ribicama i vodenim bezkralježnjacima. Čigre su ptice svijetlosive skoro bijele boje, veličine goluba, a kljun i noge su im crvene. Čigre su ptice selice i letači na nevjerojatne daljine, na putu do Afrike prelete i do 10 tisuća kilometara. U proljeće se najčešće vraćaju na ista gnjezdišta gdje svoja jaja polažu na šljunčane otoke.

U sklopu Interreg Si-Hr projekta ČIGRA, koji financira Europski fond za regionalni razvoj, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije s partnerima osigurala je povoljnije uvjete za gniježđenje čigri nakon njihovog povratka iz Afrike. Čigre se gnijezde na sprudovima velikih rijeka poput Save. Prirodni otoci na Savi više nisu pogodni za čigre zbog čestog plavljenja i zarastanja uzrokovanih vađenjem šljunka, izgradnjom hidroelektrana u Sloveniji i protupoplavnih nasipa. Stoga je jedna od aktivnosti projekta uređenje otočića na Rakitju i izgradnja platforme. Na otoku jezera Finzula kod Rakitja postavljeno je 400 četvornih metara geotekstila i 50 kubika šljunka s ciljem zaustavljanja ili makar usporavanja rasta vegetacije, što bi otočić učinilo duže vrijeme pogodnim za gniježđenje čigri, a na jezeru Siromaja kod Otoka Nartskog na području Rugvice izgrađena je platforma zamišljena kao zamjenski prostor za gniježđenje čigri.

Platforma je izrađena od drvenih konstrukcijskih elemenata vezanih metalnim spojkama koji leže na 12 plastičnih pontona i usidrena je na središnjem dijelu jezera. Na površinu od 65 kvadrata raspoređeno je 8 tona šljunka kojima se imitira prirodno stanište povoljno za gniježđenje čigri. Osim šljunka platforma posjeduje ogradu kako mlade ptice ne bi ispale a ujedno odvraća predatore. U jednom kutu montirano je sklonište za monitoring ptica, a po cijeloj površini stavljena su mala drvena sjenila kako bi se mladunci čigri mogli sakriti od potencijalnih predatora i izravnog Sunca. Platforma na Siromaji je prva takve vrste u cijeloj regiji. Nadamo se da će i narednih godina biti dom za brojne mlade čigre sa rijeke Save.

Ideja projekta je očuvanje populacije crvenokljunih čigri na njihovim zadnjim preostalim kontinentalnim staništima uz rijeke Savu i Dravu koja se nalaze u Hrvatskoj i Sloveniji, a uz suradnju institucija iz obje zemlje. Iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa suradnje Interreg V-A Slovenija-Hrvatska 2014.-2020. odobren je međunarodni projekt “Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave” u vrijednosti od 579 tisuća eura.

Nositelj projekta je Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a partneri su: Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Udruga BIOM, Nacionalni inštitut za biologijo i Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije. Projekt je započeo u rujnu ove godine, a planirani završetak je veljača 2020. godine.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.