Utjecaj humusa na biodinamičku poljoprivredu

20. ožujka 2019.
Komentari isključeni
435 Pregleda

U čemu je značaj humusa i kako utjecati na količinu humusa u tlu sinoć je u POP UP kinu na samoborskom autobusnom kolodvoru govorila diplomirana inženjerka agronomije Amalka Vukelić. Ona se već sedam godina bavi uzgojem bobičastog voća i povrća na imanju u Lužanu Biškupečkom kod Varaždin Brega, gdje se s obitelji, kao zagrebačko dijete, doselila s Trešnjevke i promijenila način života. Odluka da se počnu baviti proizvodnjom prema principima biodinamike bila je posljedica želje da u svako doba godine mogu izravno u vrtu pojesti neki plod bez straha od zaostalih pesticida. Najviše su se posvetili uzgoju ribizla i dunja jer je njihova ponuda na tržištu slabija. Iako biodinamička poljoprivreda zahtijeva puno više ručnog rada, nije im nimalo žao što se za to odlučili – kaže Amalka Vukelić.

O svim prednostima takvog uzgoja i važnosti humusa u tlu Amalka Vukelić govorila je i na sinoćnjem predavanju u Samoboru objasnivši detaljno postulate primjene biodinamike u proizvodnji prema idejama velikog mislioca i filozofa, Međimurca Rudolfa Steinera. Ona je danas i stručna suradnica Centra Dr. Rudolf Steiner osnovanog u Donjem Kraljevcu.

-Zdravlje tla trebala bi biti primarna briga svakog poljoprivrednika, ali i globalne zajednice čija egzistencija ovisi o dobro upravljanoj poljoprivredi – rekla je Amalka Vukelić – dodavši da u zdravom tlu minimalni udio humusa mora biti 5 posto, dok je neutralni pH pogodan za rast većine kultura. Humus je – objasnila je i to – tamna organska tvar nastala razgradnjom mase biljnog i životinjskog porijekla. Vrlo slabo humozna tla su ona s jedva 1 posto humusa, slabo humozna ona s 1 do 3 posto humusa, dosta humozna s 3 do 5 posto humusa, jako humozna s 5 do 10 posto humusa, a tla s više od 10 posto humusa smatraju se vrlo jako humoznim. -Značaj humusa u tlu može se promatrati s fizičkog, kemijskog i biološkog aspekta – objasnila je Amalka Vukelić. -U fizičkom pogledu – rekla je – humus poboljšava vodozračni režim i termička svojstva tla, a tlo s više humusa apsorbira i veću količine Sunčeve radijacije. Tla koja se mahom koriste u konvencionalnoj poljoprivredi su kisela i jalova. Njezino, pak, poljoprivredno gospodarstvo za gnojidbu primjenjuje zelene usjeve.

Ovo predavanje u sklopu Građanskog utorka organiziralo je Pučko otvoreno učilište Samobor u suradnji s Centrom dr. Rudolfa Steinera. Više o ovoj temi poslušajte sutra, u četvrtak, 21. ožujka, od 16 sati u emisiji Kap znanja.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.