Najnovije
Otkrijte Samobor trčeći (20. studenoga 2019. 13:15)
Sveta Nedelja nagradila plesne udruge (20. studenoga 2019. 13:05)
Od rallyja preko Rudara do borilišta (20. studenoga 2019. 11:45)
Gabrek je Gabrek i bu na vek! (19. studenoga 2019. 15:47)
Počele pripreme za 194. Samoborski fašnik (19. studenoga 2019. 15:25)
Zlato i bronca za Breganu u Rijeci (19. studenoga 2019. 13:36)

Zahvaljujući Zakladi Ana Rukavina 98 oboljelih dobilo je priliku za novi život!

20. veljače 2019.
Komentari isključeni
545 Pregleda

O darivanju krvotvornih matičnih stanica i radu Zaklade Ana Rukavina sinoć su u sklopu Građanskog utorka u POP UP kinu govorili upraviteljica Zaklade Ana Rukavina, Marija Rukavina i dr. Alen Ostojić iz Zavoda za Hematologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Zaklada djeluje više od 12 godina i čuva uspomenu na Anu Rukavinu te daje novu priliku za život mnogim oboljelima od leukemije i drugih bolesti.

“Ideja i vizija zaklade proizašla je na jednom pismu, i na jednoj jednostavnoj, ali iskrenoj i velikoj želji – želji za životom! Ana nije dočekala svog donora, no njeno pismo ganulo je hrvatsku javnost. Iskrenom molbom za pomoć, 29-godišnja novinarka Vjesnika, koja se liječila od leukemije, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Kako bi se Ani pomoglo u nabavi skupih lijekova te eventualnom liječenju u SAD-u pokrenuta je akcija “Želim život!”kojoj se svesrdno odazvao velik broj dobrih ljudi. Sav prikupljen novac u iznosu od 2, 7 milijuna kuna odlučili smo usmjeriti u rad Zaklade” – rekla je Marija Rukavina.

Zaklada Ana Rukavina je službeno s radom počela na Valentinovo 2007. godine, a da je učinjeno jako puno, od tada do danas, potvrđuje podatak da je u Hrvatski registar potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica upisano preko 61 tisuća osoba, a u više od 10 godina postojanja Hrvatskog registra od 1996. do 2006. godine bilo ih je svega 156.

“Zaklada je organizirala gotovo 400 akcija upisa u Hrvatski registar u 150 gradova i mjesta, a na tipizaciju je dano preko 57 tisuća uzoraka krvi s time da je preko 53 tisuće darivatelja upisano u Svjetski registar. Organizirano je 27 velikih koncerata uz prijenos TV i Radio postaja i više od 15 tisuća objava u medijima doprinijelo je da se prikupe sredstva za rad Zaklade te da se ljudi motiviraju da postanu darivatelji matičnih stanica. Zahvaljujući velikoj želji i viziji Ane i nesebičnih ljudi koji su odlučili dati djelić sebe kako bi pomogli onima kojima je to najpotrebnije, 98 oboljelih osoba dobilo je novu priliku za život” – naglasila je Marija Rukavina.

Na Anin rođendan, 28. ožujka 2007. godine, Zaklada je pomogla u osnivanju prve javne Banke krvi iz pupkovine Ana Rukavina pri KBC-u Zagreb te se do sada više od 15 tisuća obitelji odlučilo darovati matične stanice kako bi pomogli oboljelim osobama.

“Vodeći se željom da oboljelima osiguramo što kvalitetniju liječničku skrb u domovini, Zaklada Ana Rukavina objavila je u srpnju 2014. prvi javni natječaj za dodjelu sredstava za stručno usavršavanje liječnika na području hematologije i drugih srodnih specijalizacija te je do danas petero mladih liječnika dobilo priliku usavršavati se na najboljim svjetskim i europskim klinikama” – rekla je Marija Rukavina.

Pozvala je sve ljude koji se žele upisati u Hrvatski registar darivatelja da to učine i daju krv, no uz naglasak samo ako su ozbiljni u namjeri da daju matične stanice, ako to bude potrebno tj. ako se uspostavi da su podudarni donori. Naime, bilo je slučajeva da ljudi odustanu, a to je najgore za oboljelu osobu, jer tada gubi nadu za novi život, a i tipizacija uzorka krvi košta tisuću kuna – pojašnjava Marija Rukavina.

Naravno, da neki puta postoje objektivni razlozi zbog kojih ljudi odustanu, a to je ako su se u međuvremenu razbolili ili slično.

Marija Rukavina zahvalila je svima koji su se do sada upisali u registar te pomogli rad Zaklade.

O tome tko i kako može postati darovatelj, što su krvotvorne matične stanice, koje su indikacije za liječenje transplantacijom matičnim stanicama i koji je postupak darivanja – pojasnio je dr. Alen Ostojić.

Postupak je jednostavan. Nakon popunjavanja pristupnice i kratkog zdravstvenog upitnika, osoba daje uzorak krvi za HLA tipizaciju (utvrđivanje antigena tkivne snošljivosti). To se može učiniti u Zavod za tipizaciju tkiva KBC Zagreb Kišpatićeva 12, svaki radni dan (pon.-pet.) od 08 – 14 sati , u 8 transfuzijskih centara u Republici Hrvatskoj ili na akcijama koje organizira Zaklada Ana Rukavina.

U Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica mogu se upisati sve zdrave osobe od 18 do 40 godina. Svi koji se do 40. rođendana upišu u Hrvatski registar mogu biti darivatelji koštane srži ili perifernih matičnih stanica do 65. godine života.

U stvaranju i djelovanju našeg tijela sudjeluje više milijuna stanica. Sve one imaju svoju funkciju i ulogu, tj. specijalizirane su za funkcioniranje određenog dijela organizma. Upravo po ovome se matične stanice razlikuju od ostalih stanica tijela. One nisu specijalizirane i mogu se transformirati u bilo koji drugi tip stanica u organizmu koji je uništen tijekom procesa starenja, bolesti, povreda i sl. One su izvor svih stanica tijela, a ova sposobnost regeneracije oštećenih tkiva čini ih jedinstvenima u medicini.

“Ako se nađe oboljela osoba koja ima iste antigene tkivne snošljivosti kao i donor upisan u registar kontaktirat će ga iz Hrvatskog registra i ponovno pitati pristaje li na donaciju koštane srži, odnosno matičnih stanica. Onda donor može izabrati između darivanja koštane srži ili perifernih matičnih stanica. Koštana srž se uzima iz kostiju zdjelice. Kako ovaj postupak nije bezbolan, uzimanje koštane srži radi se u općoj anesteziji u operacijskoj dvorani. Postupak darivanja koštane srži uključuje tri dana boravka u bolnici. Periferne matične stanice uzimaju se postupkom leukafereze. To je postupak odvajanja perifernih matičnih stanica iz cirkulacije darivatelja. Aparat za leukaferezu sličan je dijalizatoru. Krv darivatelja iz jedne ruke ulazi u aparat, centrifugira se prilikom čega se odvajaju matične stanice, dok se ostali dio krvi kroz drugu ruku vraća u cirkulaciju darivatelja” – pojasnio je dr. Alen Ostojić.

Više o ovoj temi govorimo u emisiji “Kap znanja”, u četvrtak, 21. veljače, od 16 sati.

Anja Franić - Modrić

Diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počela baviti 2002.godine, honorarno radeći za mjesečnik "Naš Samobor" te magazin Reader' s Digest. Za Radio Samobor radi od 2008. godine.

Komentari nisu dopušteni.