Žumberački krijes u srcu i na duši

27. siječnja 2019.
Komentari isključeni
531 Pregleda

Novi, 41. broj godišnjaka Žumberački krijes, predstavljen je u sinoć u restoranu Žumberački raj u Žamariji. I ovo predstavljanje okupilo je velik broj Žumberčana i njihovih gostiju, a sve ih je na početku pozdravio pokretač ovog godišnjaka i kalendara, stavrofor Milan Vranešić, govoreći o važnosti izdanja za povezivanje Žumberčana koji su zbog raznih društvenih okolnosti tijekom godina napuštali svoj zavičaj. -Iznimno sam im zahvalan na nesebičnoj ljubavi koju i dalje njeguju prema žumberačkom kraju i prenose je na svoja pokoljenja – istaknuo je Vranešić dodajući da je Krijes svim svojim čitateljima poticaj da ne klonu duhom. -Žumberački krijes naslijedio je mnoga druga izdanja koja su nastajala u okrilju grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu – rekao je još Mile Vranešić, a listajući ovo i prethodna, nije teško zaključiti da povezuje i grkokatolike i rimokatolike na Žumberku što je vidljivo iz broja u broj, a uz obilje crkvenih tema, nisu mu strane ni svjetovne.

-Ovaj broj otisnut je na čak 376 stranica, a na naslovnici, simobolične zelene boje, nalazi se slika Silaska Duha Svetog. Ona najavljuje čitateljima 2019. godinu koja je posvećena Trećoj božanskoj osobi – Duhu Svetom – simbolu obnove života – rekao je ovogodišnji promotor Žumberačkog krijesa, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, Kristijan Brkić. Vrlo je detaljno, gotovo od stranice do stranice, govorio o značaju, značenju i vrijednosti godišnjaka, o čemu svjedoči i činjenica da nema obitelji na Žumberku na čijim se policama ne nalaze izdanja Žumberačkog krijesa. -To je štivo za cijelu godinu, a da se tako čita svjedoči izgled svakog od brojeva po kojemu se vidi da se prelistavao nebrojeno puta – zaključio je Brkić i pohvalio žumberačko svećenstvo za koje je rekao da je najzaslužnije za očuvanje svijesti u ljudi o važnosti zavičaja u kojemu žive ili iz kojeg potiču.

Žumberački krijes podijeljen je na više cjelina. U prvom dijelu godišnjaka, uz grkokatolički i rimokatolički kalendarij, ističu se članci iz života Crkve. U drugoj cjelini, koja nosi naslov Žumberački martirologij, po prvi put popisana su sva imena žrtava Drugog svjetskog rata s područja Žumberačkog vikarijata. U trećoj cjelini donose se izvješća iz župa Žumberačkog vikarijata te iz žumberačkih rimokatoličkih župa. U četvrtom poglavlju Žumberačkog krijesa, koji nosi naslov Žumberak jučer, danas, sutra, nalaze se članci o svjetovnim temama. U pretposljednjoj cjelini prostor na stranicama Krijesa posvećen je književnom stvaralaštvu, a na kraju izdanja tradicionalno se nalazi cjelina In memoriam, gdje su trajno zabilježeni pokojnici preminuli u tekućoj godini.

Kristijan Brkić je, govoreći o svemu tome, posebnu pažnju posvetio cjelini koja se odnosi na Park prirode i njegove velike planove oko oživotvorenja projekta Posjetiteljski centar Sošice, vrijednog 27 i pol milijuna kuna, i to već tijekom ove i sljedeće godine.

Na kraju promocije okupljenima su se obratili i političari, zamjenik župana Zagrebačka županije Hrvoje Frankić, načelnik Općine Žumberak Zdenko Šiljak, gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić i samoborski pročelnik za gospodarstvo, razvoj i projekte Europske unije Marinko Džepina.

Hrvoje Frankić se osvrnuo na turizam kao gospodarsku granu koja može oživjeti Žumberak i naveo primjer Doline kardinala na čemu radi Hrvatski institut za turizam u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Zdenko Šiljak je rekao da se Općina, uz iznimno skroman proračun čiji izvorni dio ne prelazi milijun i 300 tisuća kuna, javlja na sve natječaje i javne pozive te fondove iz kojih bi mogla povući sredstva za razvoj Žumberka. Lani su asfaltirali novih 5 kilometara prometnica. Općina ima 35 naselja, od kojih 4 više nisu naseljena, a broji 630 stanovnika i 21 dijete koje od prvog do osmog razreda pohađa Osnovnu školu u Krašiću i područnu u Kostanjevcu. Za sve njih Općina je kupila tablete koje koriste u nastavi. Šiljak je još napomenuo da je država od 2005. godine, otkako je on načelnik, u Općinu Žumberak uložila oko 60 milijuna kuna, a to je ulaganje posebno vidljivo u središnjem dijelu Žumberka. No, naglasio je da je malo onih koji se vraćaju u Žumberak kao u svoj kraj kako bi nešto ovdje uložili, a nije da za to nema mogućnosti, jer ni EU i drugi fondovi – rekao je Šiljak – nisu ništa bez ljudi.

Ozaljska gradonačelnica Gordana Lipšinić navela je da je velika sreća Žumberka što ima ljude koji su ustrajni u njegovu očuvanju i osvrnula se, nakon ulaganja u magistralni vodovod do Kašta, na novi projekt, a to je rekonstrukcija ceste za Svetu Geru, napomenuvši da tu postoji isprepletenost Karlovačke i Zagrebačke županije te Grada Ozlja.

Marinko Džepina je uime Grada Samobora rekao da se radi na upisu ceste Koretići – Budinjak u javno dobro nakon čega bi se išlo i u njezinu rekosntrukciju te napomenuo da je Grad Samobor uložio 2 i pol milijuna kuna u sanaciju klizišta u Budinjaku.

U svojoj završnoj riječi svećenik Mile Vranešić, uz zadrhtali glas, naznačio je da kao urednik Krijesa, ovaj posao prepušta svojim mlađim kolegama svećenicima.

Program predstavljanja pjesmom je obogatilo Kulturno-umjetničko društvo Marko Vukasović iz Samobora, pod vodstvo Igora Kosa i predsjedanjem Janka Jelenića. Potom je uslijedilo i druženje Žumberčana sa svima pristiglima na ovu promociju.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.