Led na Velebitu star je više od 3 500 godina

31. prosinca 2018.
Komentari isključeni
626 Pregleda

U današnje doba suvremenih tehnologija, još uvijek postoje neistraženi dijelovi Zemlje koji iznenađuju istraživače svojim posebnostima. Ogromni neistraženi prostori nalaze se u unutrašnjosti naše najveće planine – Velebita.

Od otkrića tri preko tisuću metara duboke jame u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit istraživači postavljaju niz uzbudljivih znanstvenih pitanja o tome kako je došlo do njihovog formiranja u kontekstu intrigantne površinske i podzemne geologije, kako funkcioniraju ekosustavi u kojima životinje žive duboko ispod površine Zemlje te pitanja odnosa klimatskih promjena i leda koji se više stoljeća zadržava u jamama.

Novim otkrićima koja su u prosincu u međunarodnom znanstvenom časopisu Hydrological Processes objavili Andrej Stoj (Hrvatski geološki institut) i Dalibor Paar (Fizičko odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu) ustanovljene su nove spoznaje o dinamici vode i zraka duboko ispod površine Velebita. Tako je dnu Lukine jame izmjereno podizanje razine vode za preko 100 m visinske razlike u samo 42 sata! Stalni led se u Lukinoj jami proteže do dubine preko 500 m što je jedinstveno u svijetu.

“O značaju leda u hrvatskim speleološkim objektima Nenad Buzjak (Speleološki klub Samobor i Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu) je sa suradnicima ove godine u knjizi o ledenim jamama u svijetu objavio poglavlje pod nazivom Ledene špilje u Hrvatskoj. Da je led u jamama Sjevernog Velebita od svjetskog značaja potvrđuju i novi rezultati istraživanja Nevena Bočića (Geografski odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu) i suradnika kojim je utvrđena mogućnost postojanja preko 3500 godina starog leda u jamama Sjevernog Velebita, puno starijeg od prethodnih procjena (400-500 godina) koje su bile povezivane s malim ledenim dobom u Europi. Ova istraživanja predstavljaju doprinos upravljanju i zaštiti hrvatskog krša koji je izuzetno vrijedan iz aspekata georaznolikosti, bioraznolikosti te voda koje se većinom nalaze u njegovom podzemlju. Ovime će se nadopuniti i bogati sadržaji u Kući Velebita u Krasnu, gdje se posjetitelji mogu liftom voziti kroz Lukinu jamu i upoznati s brojnim rezultatima speleoloških i znanstvenih istraživanja u NP Sjeverni Velebit. Tamo se može doznati da je jedan od trojice speleologa koji su prvi došli do dna Lukine jame 1993. godine bio Samoborac Siniša Rešetar, dok je u istraživanjima jama Sjevernog Velebita sudjelovao niz poznatih samoborskih speleologa – Tomica Rubinić, Tomica Cesnik, Tommy Kolman, Nenad Buzjak, Saša Minihofer, Alen Kirin i niz drugih” – kaže dr. sc. Dalibor Paar.

O istraživačima hrvatskog podzemlja i o doprinosu Samoboraca, tijekom 2019. prirediti će se izložbeno-edukativni postav u Samoboru.

Foto: Dalibor Paar

Anja Franić - Modrić

Diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počela baviti 2002.godine, honorarno radeći za mjesečnik "Naš Samobor" te magazin Reader' s Digest. Za Radio Samobor radi od 2008. godine.

Komentari nisu dopušteni.