Samoborci stradali u 1. Svjetskom ratu dobili pisani spomen

29. prosinca 2018.
Komentari isključeni
767 Pregleda

Konac godine u kojoj je, između ostalog, obilježena i 100. obljetnica završetka Prvog svjetskog rata, obilježen je u Samoborskom muzeju predstavljanjem knjige i predavanjem upravo o toj velikoj civilizacijskoj tragediji s početka 20. stoljeća. Naime, u subotu, 29. prosinca doktor znanosti Franjo Prot održao je predavanje na temu “Samobor u Velikom ratu – kultura fairplaya i mira”, kao uvod u predstavljanje knjige diplomiranog inženjera Adolfa Paara naziva “Poginuli u Prvom svjetskom ratu s područja tadašnjeg kotara Samobor”.

Kako je istaknuo Adolf Paar, prema dostupnim službenim podacima o poginulima u 1. Svjetskom ratu koje je uspio prikupiti na temelju istraživanja tadašnjih novina te dokumenata Crvenog križa, odnosno Hrvatskog državnog arhiva i Ministarstva rata Austrije, iz tadašnjeg Kotara Samobor, prema ondašnjem ustroju, poginulih je u Samoboru bilo 480, u Svetoj Nedelji 77, a u Stupniku 68.
– Svjestan sam da je ovih 625 imena tek jedan dio poginulih našega Kotara jer ih sigurno ima još mnogo. Kratkoća vremena nije mi dala mogućnost daljeg istraživanja pa ovo djelo budućim istraživačima može poslužiti kao osnova za nadogradnju. Pokušao sam ispraviti povijesnu nepravdu o njihovoj žrtvi te da im se tako iskaže trajna zahvalnost za žrtvu njihova života koju su dali za svoju domovinu Hrvatsku. Možda njihova žrtva i nakon 100 godina potakne današnje rukovodice i vijećnike Gradskih vijeća da im simbolično odaju počast skromnim spomenikom jer da nije bilo njihove žrtve bili bismo talijanska kolonija – istaknuo je Adolf Paar.

Kako je pojasnio, najveći broj poginulih bili su pripadnici 25., 53., i 27. pukovnije i stradavali su na tri fronte, u Srbiji, Galiciji i na Soči u Sloveniji, a većina poginulih pokopana je na ratištu pa je iz tog razloga u župnim knjgama umrlih nema uopće podataka o pognulima jer nisu niti pokopani na mjesnim grobljima. Neke su države zato izgradile dostojne spomenike za svoje poginule uz mjesna groblja na lokacijama stradanja, no kako je istaknuo Paar, samo Hrvatska nema svoj spomenik na Soči i u Srbiji.
Također je naglasio i žalosnu činjenica da je feldmaršal Svetozar Borojević, deklarirani Hrvat koji je vodio cijela ratišta hrvatskih pukovnija i koji je na Soči uspio održati liniju fronte u 12 bitaka protiv Talijana te timne spriječio da Hrvatska i Slovenija postanu njihova kolonija, kod nas potpuno nepriznat. Naime, Nova Gorica u Sloveniji mu je podignula spomenik, a kod nas nema ni spomenika, niti ulice.

Adolf Paar je podsjetio i da je u vrijeme Prvog svjetskog rata tadašnji Crveni križ, uz potporu Vojnog-veteranskog društva, pozvalo građane da podrže osnivanje vojne ratne bolnice na području Samobora. Ona je i otvorena 23. kolovoza 1914. godine, pročelnik je bio Ante Razum, a imala je u početku 47 kreveta te je bila smještena u crkvi Uznesenja blažene djevice Marije. Kako su Samoborčekom stizali ranjenici iz raznih krajeva, od Češke, Austrije, Mađarske, Bosne i Slavonije, tadašnje je Gradsko vijeće namijenilo u prosincu 1914. godine i prostorije škole u Aninoj ulici kao i prostorije Jeke za potrebe bolnice. Ona je 1915. imala više od 100 ležaja i djelovala je do 12. kolovoza 1917. godine.
Paar je također istaknuo i kako je tadašnju župnik Milan Zjalić već u vrijeme rata pokrenuo inicijativu za podizanje spomenika poginulima, međutim zbog nedostatka podataka o imenima donsena je odluka da se od tog nauma odustane pa je postavljen kip Djevice Marije, kojeg je blagoslovio 1924. godine blaženi Alojzije Stepinac.

Na kraju je Adolf Paar zahvalio zamjeniku gradonačelnika Željku Stanecu koji je dolaskom na predstavljanje podržao ovu knjigu, ravnateljici Crvenog križa Samobora, Svete Nedelje i Stupnika Anici Francetić Kufrin koji je pomogao u izdavanju knjige te pročelniku Juri Horvatu koji je organizirao druženje u Muzeju. Istaknuo je i da su objavu ove knjige još poduprli Gradska knjižnica Samobor, Samoborski muzej i udruga Oživljena povijest, zahvalio je i župniku Davoru Štuljanu na lijepim riječima u predgovoru te izrazio želju da mnogim župljanima i obiteljima budu imena njihovih najmilijih nezaboravljena.

Uvodno je predavanje o povijesti ratnih sukoba, Prvom svjetskom ratu, antiratnim nastojanjima i inicijativama te ulozi sporta, a posebno taekwondoa u širenju fair playa govorio doktor znanosti Franjo Prot.

Kruno Solenički

Kruno je novinar i foto reporter cijeli svoj život. Uspješno se okušao u filmskoj i tv produkciji. Nisu mu strani ni marketing i odnosi s javnošću.

Komentari nisu dopušteni.