Žumberački uskoci na Krvavom kamenu

15. studenoga 2018.
Komentari isključeni
366 Pregleda

Čelništvo udruge Žumberački uskoci posjetilo je minule nedjelje Krvavi kamen na Gorjancima za koji se veže više priča ili legendi. Žumberačkim uskocima svako je najznačajnija priča iz 1687. kad su uskočki vojskovođa Hranilović i njegovi žumberački uskoci potukli tursku vojsku. Lokalitet Krvavi kamen lijepo je označen i info pločom i putokazom od slovenske strane iz Šentrneja, Vrpolja, Cerovog Luga gdje je i cesta jako dobra, a nažalost s naše hrvatske strane sve je obrnuto. Lijep dan učinio je ovaj izlet još ljepšim, a današnji uskoci obišli su i lokalitet Miklauž (s crkvom i planinarskim domom) koji je udaljen 15 minuta pješice od Krvavog kamena. Do Svete Gere ima oko 45 minuta pješice.

Na livadi između planinarskog doma na Gospodičini i Miklavža (nekoć planinarskog skloništa u gostionici Hudoklina i crkvice iz 16. stoljeća), a 45 minuta od vrha Svete Gere, preko zaštićene šume Pragost, stoji usamljena stijena – oveći kamen piramidalnog oblika, visok oko jednog metra. Taj predio Gorjanaca na nadorskoj visini od 927 metara, okružen šumom, raskrižjem putova i planinarskih staza, već desetljećima se naziva Krvavi kamen.

Hrvatski povjesničar Ivan Kukuljević Sakcinski spominje legendu Krvavi kamen u spisu iz 1863. godine, a zabilježena je i 1860. u Arhivu za povijest južnih Slavena (svezak VIII., stranica 18.). U Gajevoj “Danici Ilirskoj”, 1838., br. 27 i 28, navodi se Krvavi kamen kao narodna pripovijest i 1650. godine. Jovan Hranilović također je u svojim “Žumberačkim elegijama” opisao Krvavi kamen, i to u stihovima. U slovenskoj literaturi opisane su legende o Krvavom kamenu u pričama Janeza Trdine (“Bajke in povesti o Gorjancih”, “Doljenski zbornik” (Novo mesto, 1977.). Tako su nastale četiri različite varijante legende o Krvavom kamenu o kojima više čitajte na povijesnim portalima ili web stranici Žumberačkih uskoka. (Milan Radić)

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.