Dan grada u Muzeju uz Šmidhena i povijest samoborskog turizma

19. listopada 2018.
Komentari isključeni
937 Pregleda

Samoborski muzej priključio se obilježavanju Dana grada Samobora dvostrukim programom u petak, 19. listopada. Predstavljena je publikacija o Ljudevitu Šmidhenu, samoborskom gradonačelniku iz druge polovice 19. stoljeća koji je Samoboru u dobroj mjeri dao njegov prepoznatljiv izgled te izložba Turizam i ugostiteljstvo u Samoboru.

Kustosica Gordana Remussini okupljenima je prvo pojasnila društveno politički kontekst u kojem je djelovao Ljudevit Šmidhen koji je u svoja dva mandata na čelu Samobora uspio stvoriti preduvjete kako bi se grad počeo razvijati kao moderno i napredno naselje.
U prvom mandatu, od 1862. do 1868. godine Šmidhen je, između ostalog, dao uvesti petrolejsku rasvjetu, postaviti djelomično kanalizaciju u današnjoj Gajevoj te je proširio današnju Milakovićevu i prokrčio Vugrinščak i Anindol te regulirao Gradnu od Kiepachova mlina do ispred glavnog trga. Po isteku mandata u vlastitom aranžmanu uređuje Sumpornu kupelj u Svetoj Heleni, kasnije poznato kao Šmidhenove toplice, odnosno lječilište, da bi potom na čelu grada ponovno bio od 1882. do 1886. godine u kad je napravio neke od kapitalnih zahvata.

Prije svega se to odnosi na uređenje vodotoka Gradne koji je centru dao današnji izgled i kojim je stvorio Novi trg, a danas Trg Matice hrvatske, a na kojem se održavao stočni sajam kojeg je premjestio s glavnog trga. Između ostalog je proširio kanalizacijsku mrežu, dao urediti današnje gradsko groblje, uredio Anindol kao park, a zanimljivo da je još za njegova života ulica u Samoboru ponijela njegovo ime.

Ipak, Šmidhen se vremenom povukao iz javnog života, nezadovoljan te smatrajući da je njegovo djelovanje neshvaćeno pa je čak i preselio na kratko u Zagreb. Pred kraj života vratio se u Samobor gdje je umro 6. kolovoza 1898. godine, a pokopan je na Samoborskom groblju. Samoborci su mu se odužili spomen pločom postavljenom 1913. godine na zgradu vijećnice, nasuprot one Ferde Livadića, uz prigodni program, a jedan od obola vrednovanja ostavštine nekadašnjeg samoborskog gradonačelnika je i publikacija Samoborskog muzeja za koju su tekst napisale Gordana Remussini i Zrinka Kušer, dok su za fotografije bili zaduženi Ivan Tibor Grujić i Ivana Pavlović koja je napravila i grafičko oblikovanje publikacije.

Potom je predstavljena izložba naziva Turizam i ugostiteljstvo u Samoboru. Uvodno je o temi kratko govorio kustos Luka Kazimović koji je podsjetio na bogatu tradiciju prvo ugostiteljstva na području grada, a potom i na razvoj turizma koji Samobor intenzivno prati i oblikuje posebno u zadnjih 100-njak godina. Prije toga Samobor je bio poznat i kao mjesto za lječilišni turizam zahvaljujući Šmidhenovim toplicama i Hidropatskom kupalištu od sredine, odnosno kraja 19. stoljeća. Novi zamah dobiven je izgradnjom pruge, a u modernom obliku turizam se počinje razvijati od 50-ih godina prošlog stoljeća sve do danas uz brojne prepoznatljive manifestacije i izletničke punktove.

Okupljene je uvodno pozdravio ravnatelj Muzeja Miroslav Milonjić, a izložbu je službeno otvorila zamjenica gradonačelnika Sanja Horvat Iveković koja je iskoristila prigodu čestitati svima Dan grada Samobora te zahvalila Muzeju na obolu proslavi istaknuvši kako primjeri iz povijesti mogu biti dobar poticaj i sadašnjim generacijama na vlasti za daljnji rad.

Kruno Solenički

Kruno je novinar i foto reporter cijeli svoj život. Uspješno se okušao u filmskoj i tv produkciji. Nisu mu strani ni marketing i odnosi s javnošću.

Komentari nisu dopušteni.