Najnovije

Autor fotografije: Jadran Babić

In memoriam: Oliver Dragojević (1947. – 2018.)

30. srpnja 2018.
Komentari isključeni
1.249 Pregleda

Hrvatska glazbena unija objavila je posebno priopćenje povodom smrti Olivera Dragojevića kojeg prenosimo u cijelosti:

Oliverov glas, interpretaciju, pjesme, emociju i životnu jednostavnost… pamtit će generacije ljudi iz Hrvatske i ovih prostora. Ostavljaju trag u beskraju… Napustio nas je u nedelju 29.7.2018.

Oliver Dragojević rođen je 7.12.1947. godine u Vela luci. Od djetinjstva je vezan uz glazbu. Kad je imao pet godina otac mu je darovao usnu harmoniku, a s vremenom je naučio svirati klavir, klarinet i gitaru. Od sredine 60-ih pjevač je i orguljaš splitske grupe “Batali” u kojoj stječe lokalnu popularnost na plesnim večerima u Dioklecijanovim podrumima, pa mu Zdenko Runjić ukazuje povjerenje kao interpretu njegove pjesme “Picaferaj” na Festivalu zabavne glazbe Split 1967. Prvi Oliverov nastup na festivalskoj pozornici prolazi sasvim nezapaženo, no budući da je glazbu već tada izabrao za životno opredjeljenje, napušta Split i sljedećih nekoliko godina provodi na međunarodnim angažmanima. Nakon povratka u domovinu kratko je član “Dubrovačkih trubadura” i prve postave splitskog “Mora” da bi se na Prokurative vratio 1974. skladbom “Ča će mi Copacabana” kojom osvaja prvu nagradu publike. Oliverov ulazak u antologiju hrvatske pop glazbe započinje, međutim, godinu kasnije kad mu je Runjić ponovno dao priliku u legendarnoj dalmatinskoj šansoni “Galeb i ja”. Premda se povijest ponovila – jer je i “Galeb”, poput “Picaferaja”, ostao bez nagrada, osim one za izvedbu – bila je to prekretnica! Oliver potpisuje diskografski ugovor (prvi LP “Ljubavna pjesma”), ali, što je još važnije, otvara poglavlje suradnje s Runjićem koja će već 1976. rezultirati golemim nacionalnim hitom “Skalinada”. Do početka 80-ih Runjićeve su pjesme (“Malinkonija”, „Romanca“ 1977., „Oprosti mi, pape“, „Poeta“, 1978., „Vjeruj u ljubav“, 1979., „Nadalina“ i „Piva klapa ispo’ volta“, 1980.) u Oliverovim izvedbama stvorile temelj opusa koji je splitskom pjevaču osigurao status jednoga od vodećih imena tadašnje pop scene. Profesionalna veza istog autorsko-izvođačkog tandema nastavila se tijekom desetljeća na sveukupno petnaestak albuma i u pjesmama kao što su “Infiša san u te”, “Karoca”, “Dišperadun”, “Stine”, “Žuto lišće ljubavi”, “Svirajte noćas za moju dušu”, “Tu non llores me querida”…

Nakon četvrt stoljeća suradnje Oliver i Runjić potpisali su 1992. posljednji zajednički album “Teško mi je putovati”. Sljedeće godine izlazi CD kompilacija njihovih najvećih uspjeha “Sve najbolje” čije drugo izdanje sadrži simbol novog Oliverova polazišta – Gibonnijevu skladbu “Cesarica”. Premijerno izvedena na prvim Melodijama hrvatskog Jadrana 1993. i pobjednica u kategorijama pjesme godine i hita godine na prvoj dodjeli hrvatske diskografske nagrade Porin u Opatiji 1994., “Cesarica” je Olivera ohrabrila u spoznaji da prekid s Runjićem neće zaustaviti uzlaznu putanju njegove karijere. Pred njim su se ukazala “Neka nova svitanja”, kao što kaže naziv istoimenog CD-a iz 1994. na kojemu se, kao i na ostalim albumima iz 90-ih – “Vrime”, 1995., “Duša mi je more”, 1997., “Dvi, tri riči”, 2000.) – poslužio pjesmama Zlatana Stipišića, Tonča Huljića, Petra Graše, Tome Mrduljaša, Jure Stanića, Guida Minea, Harija Rončevića i niza drugih autora. Neke od najvećih hitova iz tog razdoblja (“Dobro jutro tugo”, “Lijepa bez duše”, “Dva put san umra”, “U ljubav vjere nemam”, “Pismo moja”, “Tko sam ja da ti sudim”, “Moj lipi anđele”…) okupio je na koncertnim albumima “Oliver u Lisinskom” (1996.), “Oliver u Areni” (2001.) i “Oliver” (2004.) od kojih su posljednja dva doživjela i zapažena DVD izdanja. Godine 2002. u Italiji je snimio drugi studijski album u novom mileniju, “Trag u beskraju”.

Oliverova diskografska i koncertna aktivnost te medijska promocija u posljednjih desetak godina učinili su ga jedinstvenim fenomenom hrvatske pop glazbe. Na velikom Oliverovu koncertnom projektu sa Simfonijskim orkestrom HRT-a što ga je u veljači 2004. realizirao uz pomoć Alana Bjelinskog i Ante Gele, začela se njihova suradnja na CD-u “Vridilo je”. Objavljen krajem 2005., to je prvi Oliverov album za Aquarius Records nakon 30-godišnje vjernosti Jugotonu/Croatia Recordsu. Podatak da je “Vridilo je” u prvih mjesec dana doživio platinastu nakladu od 20.000 primjeraka dovoljan je argument u korist tvrdnje da Oliver s godinama postaje sve veća glazbena dragocjenost. Sve to vodi ga do trijumfalnog koncertnog nastupa u Londonu, kultna dvorana Royal Albert Hall, 19. travnja 2010. i nastupa u Parizu u dvorani Olympia…

U ljeto 2011. Oliver nastavlja s aktualnim albumom “Samo da je tu” , te suradnjom na albumu “Noć nek’ tiho svira” s violončelistom Stjepanom Hauserom… sve do albuma “Tišina mora” objavljenog  2013. godine. 2016. objavljuje svoj zajednički album “Familija” sa Zlatanom Stipišićem Gibonnijem. Svoj zadnji nastup 16.10.2017. poklonio je splitskoj publici u HNK Split koncertom “Vjeruj u ljubav” u organizaciji Županijske lige protiv raka.

Oliver Dragojević, glazbena legenda, jedan od najpoznatijih pjevača i glazbenika Hrvatske i regije, premda ga mnogi često doživljavaju samo kao “predstavnika danas tipične dalmatinske pop-pjesme”, bliske šansoni, tijekom više od 50 godina svoje iznimno bogate i uspješne karijere, Oliver je pokazao da se iza njegovih svevremenskih uspjeha krije savršeni oblik mutualističke simbioze nekoliko glazbenih idioma, koje Oliver već desetljećima filigranski preciznom “tajnom vještinom” spaja i kombinira u svoj homogeni i prepoznatljivi glazbeni izričaj. Sve te segmente Oliver je maštovito protkao iskustvom “starog glazbenog vuka i majstora zvuka”, samo velikanima svojstvenim instinktom istinskog poznavatelja glazbe, te “u pratećim elementima” i respektabilnom vještinom multiinstrumentalista (barem do razine koja mu je potrebna da ključne pjesme svojeg, a time u većem dijelu Runjićevog opusa, izvede samostalno na sceni, uz klavir). U kontekstu glazbenog izričaja, dakle, analizirano u komparaciji glazbenih stilova, možda ga je ponajbolje opisati kao “mediteransko-dalmatinsku verziju” Tonyja Bennetta, Franka Sinatre, Deana Martina, Domenica Modugna ili Billyja Joela. Nezaobilazni su utjecaji Stevia Wondera, Paula Anke, Raya Charlesa, Toma Jonesa i grupe The Beatles, dok određene stilske paralele s mladim pjevačem Michaelom Bubleom, iskusnim Juliom Iglesiasom, kao i svevremenskom divom Barbrom Streisand – također ne bi bile potpuno neopravdane, ukoliko bi ih sagledali u melodijsko-harmonijskom kontekstu mediteranskog podneblja iz kojeg je Oliver potekao. Zajedno s uglednim autorima s kojima je surađivao, posebno Zdenkom Runjićem, Oliver je uspio ostvariti veliki broj nezaboravnih hitova, od kojih su mnogi nadišli regionalni kontekst u kojem su nastali i u kojem traju i kojem će trajati dugo.

Kao aktivni sudionik glazbenog projekta “Moja domovina” od samih početaka HGU sudjeluje u njenom radu i svoj životni vijek, pored ostalog, završava i kao član Izvršnog odbora HGU Podružnice 2 Split – Splitsko-dalmatinske županije.

Posljednji ispraćaj Olivera Dragojevića počinje sutra 31.7.2018. u 18:50 sati na Trgu Franje Tuđmana, nakon obreda u krugu obitelji, prijatelja i suradnika u crkvi svetog Frane na Obali  – hrvatskom panteonu u kojem su mir i spokoj našli velikani koji su ispisali hrvatsku i europsku povijest: splitski klerik i kroničar Toma Arhiđakon, otac hrvatske književnosti Marko Marulić, pjesnik Jerolim Kavanjin, kapelnik splitske katedrale i skladatelj Ivan Lukačić, veliki državnik i gradonačelnik Ante Trumbić te drugi velikani koji su obilježili povijest našeg grada, Dalmacije i Hrvatske. Splićani će svog sugrađanina uz molitvu i njegove pjesme ispratiti od Trga Franje Tuđmana preko Rive do gata Sv. Nikole, gdje će u 19.50 katamaranom Jadrolinije kojeg je osigurala Vlada Republike Hrvatske isploviti prema Vela Luci, u pratnji brodova Lučke kapetanije, MUP-a i Hrvatske Ratne Mornarice, uz bakljadu, sirene i brecanje bumbala – velikoga zvona na zvoniku Svetoga Dujma.

Također, sutra 31.7.2018. će se u organizaciji Hrvatske glazbene unije uz suradnju s Vladom Republike Hrvatske, nadležnog Ministarstva kulture, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i ostalih institucija u Hrvatskom narodnom kazalištu u 11 sati održati komemoracija uz nazočnost obitelji, prijatelja i suradnika Olivera Dragojevića, te državnih, županijskih i gradskih dužnosnika.

Posljednji ispraćaj bit će u srijedu 1.8.2018. godine u 18 sati na groblju u Veloj Luci u krugu obitelji.

Počivao u miru dragi Olivere.

Mislav Maroević

Novinarstvom se aktivno počeo baviti 1976. u danas kultnom magazinu Svijet. Radijsku karijeru započinje 1978. godine na Radio Samoboru. Početkom devedesetih godina podiže obiteljsku tvrtku Matis, koja 2004. godine dobiva koncesiju Radio Samobora.

Komentara

  1. Avatar

    Dramatični događaji posljednjih dana na domaćoj javnoj i lakoglazbenoj sceni neizbježno nameću usporedba Olivera i Thompsona, ma koliko se ona čini neprimjerena i, u svakom slučaju, subjektivna.
    Sinoć me je moj sin Marko (22), raskoljen između odanosti Thompsonu ali i trajne ljubavi prema Oliverovoj poetici – bojeći se moga odgovora – oprezno pitao tko je meni od njih dvojice – bolji.
    Ja sam mu odgovorio:”Sine, njih dvojica personificiraju dvije neodvojive strane hrvatske duše. Oliver je inkarnacija našeg mediteranskog duha i svjetonazora, kršćanske topline i ljubavi, naše otvorenosti prema svijetu. Thompson, pak, personificira junaštvo hrvatskog naroda, našu nepobjedivu upornost i snagu da se odupremo svakoj ugrozi, da opstanemo na svome tlu. Bez naših Olivera, Hrvati ne bi imali ništa anđeoskog u sebi, a bez naših Thompsona ne bi imali ništa viteškoga – pa ni domovinu !”
    Marko je odahnuo: bio je zadovoljan kako sam pomogao riješiti njegovu unutrašnju dilemu…

  2. Avatar

    Uz duzno postovanje liku i djelima pokojnog olivera, ali kad bi on znao za ovu pretjeranost koja se radi od njegova preranog odlaska na onaj svijet ustao bi iz lijesa i rekao ljujdi vi niste normalni bolesna djeca umiru jer nema love za njihovu bolest koliko djece vabi za vrticima za besplatnim knjigama sva ova pretjerivanja mene nece ozivjeti.neceozivjetipocivaj u bozjem miru.p

  3. Avatar

    Točno u sridu, Pinto