Milijun kuna za turističke manifestacije

19. lipnja 2018.
Komentari isključeni
590 Pregleda

Zagrebačka županija raspisala je milijun kuna vrijedan javni natječaj za dodjelu potpora manifestacijama značajnim za turističku ponudu Zagrebačke županije u 2018. godini. Natječaj je otvoren do 12. srpnja ove godine.

Pravo na potporu za manifestacije značajne za turističku ponudu Zagrebačke županije mogu ostvariti javne ustanove, ustanove u kulturi, jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i udruženja obrtnika koje su registrirane na području Zagrebačke županije i koje organiziraju manifestaciju na njezinom području.

Podnositelj zahtijeva može prijaviti i ostvariti potpore za najviše dvije manifestacije, a potpora može iznositi do 75 posto prihvatljivih troškova manifestacije za javne ustanove, ustanove u kulturi, turističke zajednice i udruženja obrtnika. Gradovi i općine mogu ostvariti od 60 do 100 posto iznosa vrijednosti projekta ovisno o indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Maksimalni iznos potpore za pojedinu manifestaciju iznosi 100.000 kuna po pojedinom korisniku.

Sredstva iz natječaja mogu biti namijenjena za sufinanciranje najma opreme, nabave radnog i potrošnog materijala vezanog za organizaciju događanja, najma prostora za održavanje događanja, najma prijevoznih sredstava u svrhu prijevoza organizatora i izvođača vezanih uz organizaciju, troškove smještaja, putne troškove, troškove promocije, usluge zaštitarske službe i druge troškove neposredne organizacije manifestacije.

Više informacija nalazi se na web stranici Zagrebačke županije.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentara

  1. Avatar

    Uz 20.06.1928. i atentat na Stjepana Radića u beogradskoj Skupštini od strane Puniše Račića budući da trenutni predsjednik Hss-a nije ničim obilježio

    Ta ubojstva su bila posljedica nacistickog ukaza srpskog kralja, ukaza koji je prije toga bio donešen. U proglašenoj diktaturi. Naime, tom se uredbom sva zemlja koja je do 1928. bila pripadala begovima u Bosni, dodijelila iskljucivo Srbima. Ne i Hrvatima. Radic je ispravno bio prepoznao cin pravljenja velike srbije, te je u Skupštini neprestano ukazivao na isto. Tražeci da se ukaz povuce. Puniša Racic je ubojstvima hrvatskih poslanika u samoj Skupštini prekinuo taj postupak. Nakon ubojstva, Racic je uzviknuo Živela velika srbija, što je još jedna od potvrdi koliko je Radic bio u pravu. Dolaskom Tita na celo Jugoslavije, kralju je bio zabranjen povratak, a zakoni, odredbe i ukazi donešeni za vrijeme Kraljevine su bili proglašeni ništavnim. Sve osim ukaza o “agrarnoj reformi” iz 1928. Time je Tito ucinio drugi ustupak srpskom nacizmu. Prvi je ucinio primivši u partizane 250.000 srpskih nacista četnika, nedicevaca, žandarima, koji su do ljeta 1942. uspijeli ubiti sve Židove u Srbiji. Osim Židova, bili su ubijani i Romi kao i pripadnici oporbe. U partizane su bili primljeni i četnici koji su u Podrinju izvršili pokolj muslimana (Isto su bili ponovili njihovi unuci tokom devedesetih). Gruntovnicama dobivenim nacistickim ukazom srpskog kralja iz 1928. su Srbi bili pregovarali o podijeli BiH tokom devedesetih. Zato im je bilo dodijeljeno pola te države. Time je Srbija po prvi puta u povijesti bila izbila na Unu i Savu. Radic je o svemu tome imao viziju od samog pocetka. Zato je morao umrijeti.