Najnovije
Minimalni porazi TOP-a i Zrinskog (19. ožujka 2019. 16:41)
Čuvari uspomena na hrabrost svojih sinova (19. ožujka 2019. 16:21)
Bez struje (19. ožujka 2019. 15:27)
Mijo Musić novi zapovjednik DVD-a Galgovo (19. ožujka 2019. 15:24)
Bez frke do ekipnog pehara (19. ožujka 2019. 15:10)
Samoborsko gorje zabijelio snijeg (18. ožujka 2019. 18:26)
Bistra slomila Samobor u smiraj utakmice (18. ožujka 2019. 16:17)
Protiv Zameta nije išlo (18. ožujka 2019. 16:15)

Modeli za osuvremenjivanje obrazovanja

6. lipnja 2018.
Komentari isključeni
573 Pregleda

O važnosti znanstvenog obrazovanja od rane dobi do cjeloživotnog učenja jučer je na Građanskom utorku u Pop Up kinu ponovno govorio naš sugrađanin, profesor doktor Dalibor Paar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na zadnjem u nizu predavanja i radionica na tu temu u ovoj sezoni, koje u suradnji sa Samoborskom udrugom roditelja za lokalne aktivnosti, odnosno SURLOM, održava već nekoliko mjeseci. I ovo je predavanje pobudilo interes Samoboraca, dobrim dijelom i zbog teme koja je glasila: “Zemlja je ravna ploča i stara 6 tisuća godina”. Dalibor Paar je, naime, objasnio kako se znanost kroz stoljeća očitovala na tu temu i kako su se mijenjala znanstvena stajališta o obliku i starosti Zemlje, a istovremeno je na praktičnom primjeru, s običnom nogometnom loptom i frizbijem potkrijepio ono što je protumačio. Govorio je zapravo o modelima učenja koji su tijekom vremena mijenjali jedan drugi, a sve u cilju potrebe promjene modela učenja u suvremenom znanstvenom obrazovanju u odnosu na naš klasični obrazovni sustav.

Govoreći o uvođenju različitih modela u nastavu Paar je rekao da su oni temelj za stjecanje praktičnih znanja i vještina. Današnje školsko gradivo počiva na konstruktivističkom izlaganju činjenica, velikom opsegu materije, nepovezanosti između pojedinih tema i područja i slabim poveznicama s praktičnim potrebama u poslu i životu uopće. S druge strane tematski pristup podrazumijeva aktualna pitanja današnje znanosti i potreba čovječanstva za što je potrebna istraživačka, projektna i terenska nastava s fokusom na stjecanje raznih vještina i kompetencija, a do toga se dolazi uvođenjem novih modela na temelju novih spoznaja koji će zamijeniti postojeće. Dalibor Paar priznaje da povijest ukazuje na to da su to dugotrajni procesi, koji mogu biti i krivi, ali i korisni, nerazumni i neumjereni, a u konačnici svi modeli su aproksimacije.

-STEM obrazovanje postaje naš nacionalni prioritet ne želimo li da mladi ljudi klasični obrazovni sustav napuštaju s vještinama koje im neće omogućiti da se prilagode brzomijenjajućem tehnološkom napretku za koji je potrebna radna snaga novog doba – rekao je Paar. -STEM suvremeni život oblikuje evaluativno u raznim oblastima i rješenja bazirana na STEM obrazovanju potrebna su nam u informatici, medicini, robotici, očuvanju pitke vode, kontroli emisije ugljika, dizajnu novih lijekova i na mnogim drugim područjima, a STEM trebaju i sva djeca – dodao je Paar te podsjetio na svojih 8 radionica koje je odradio s mališanima u dobi od 4 do 6 godina u Dječjem vrtiću Izvor u Samoboru. Dijete je – tvrdi on – sposobno raditi poveznice, zaključivati o uzroku i posljedici i o vjerojatnosti događaja već od navršene prve godine života. -Na ovim temeljima se izgrađuje daljnje apstraktno razmišljanje u djeteta – naglašava Dalibor Paar – i nadodaje da djeca ne treba uskraćivati igru, ali im je u razvijanju samokontrole, kognitivne fleksibilnosti i radne memorije važna pomoć odraslih.

-U suvremenom obrazovanju učitelji trebaju naučiti što su to modeli, razlikuju li se od modela koje koriste znanstvenici i kako izgleda proces modeliranja u razredu jer istraživanja u posljednjih 20 godina pokazuju da djeca postižu dramatičan napredak u razumijevanju prirodnih znanosti ako stvaraju i mijenjaju modele – zaključio je, uz ostalo, Dalibor Paar. Njegov je stav da modele treba uvoditi u život već od ranog učenja, prilagoditi ih dobi i predznanju i fokusirati se na bitno. Cilj svega je dobiti učenike koji mogu razmišljati.

Nakon Paarova predavanja razvila se diskusija o svemu što je rečeno.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.