O samoborskom Šmidhenu i u aktualnom prijepodnevu Hrvatskog sabora

17. siječnja 2018.
Komentari isključeni
1.920 Pregleda

Sudbina samoborskog Šmidhena danas je bila jedna od tema aktualnog prijepodneva Hrvatskog sabora, a nakon pitanja kojeg je ministru državne imovine Goranu Mariću postavio saborski zastupnik HSS-a i samoborski gradonačelnik Krešo Beljak. On je prvo podsjetio na nekadašnje stanje i važnost Šmidhena za samoborski turizam i ekonomiju te potom početak njegovog propadanja koji se dogodio u vrijeme privatizacije 90-tih godina.

– Sve je to skupa stajalo urušeno negdje do 2007. godine kad počinju pravi problemi i to na način da Poštanska banka u vlasništvu RH te godine daje krediti od 33,6 milijuna kuna privatnom poduzetniku koji tamo namjerava napraviti Aquapark Fantasyland. Pet godina poslije Centar banka daje dodatni kredit u iznosu od 20,1 milijun kuna kredita istoj grupaciji koja tamo namjerava pokrenuti projekt, prema njihovim riječima, težak 250 milijuna eura. Sve to pada u vodu, novac nestaje i govorimo o “aferi Bankomat” koja tada nastaje i završava uhićenjima. U međuvremenu, kompleks hotela te unutarnjih i vanjskih bazena je porušen do temelja pa je pitanje ministru Mariću može li mi obrazložiti u kojoj je fazi afera Šmidhen odnosno Fantasyland? – pitao je Krešo Beljak.

Ministar Marić uvodno je rekao kako je o ovom pitanju nezahvalno govoriti osim načelno i činjenično jer je u priči oko Šmidhena u tijeku mnoštvo sudskih i kaznenih postupaka.
– Zadržati ću se zato samo na činjeničnom stanju. Hrvatski fond za privatizaciju potpisao je 2007. godine ugovor s Fantasy projektom d.o.o. o osnivanju prava građenja. Taj ugovor je imao aneks 2008. godine iz kojeg je proizašla obveza plaćanja naknade koja nije plaćena. Postoji mnoštvo sporova, a jedan je za naplatu te naknade koju je bila obveza isplatiti Centru za restrukturiranje I prodaju (CERP). CERP nije bio dvije godine pristao na potpisivanje parcelacijskog elaborata, zbog toga su Fantasy projekt i još neke povezane tvrtke tužile CERP i Republiku Hrvatsku, ali i Poštansku banku. Ona je pak tužila Fantasy projekt i povezana društva za naplatu više od milijardu kuna i ti postupci još uvijek traju. Ne samo sudski po tužbenim zahtjevima za naknadu štete, nego i kazneni postupci. Dok ti postupci nemaju epiloga, nemoguće je znati sudbinu tog prostora na području Samobora – odgovorio je ministar Marić te najavio da će u najkraćem roku pripremiti detaljniji pisani odgovor i dostaviti ga Kreši Beljaku, koji je zaključno upozorio da se potencijalno radi o problemu koji je težak više milijardi kuna.

Kruno Solenički

Kruno je novinar i foto reporter cijeli svoj život. Uspješno se okušao u filmskoj i tv produkciji. Nisu mu strani ni marketing i odnosi s javnošću.

Komentara

  1. Prema svemu sudeći ak’ sami ne zemete stvar u svoje ruke ,ko vojarnu, ne bumo se kupali na Šmithenu nikad više !?

  2. Kaj Samobor ne izdaje najbrže građevinske dozvole…ili je čatežka ljubav velika.
    Portir Jura nema veze s tim…

  3. Eto, kada smo u Travnju i svibnju pred izbore ukazivali na problem i rješavanje Šmidhena isti taj Krešica naš svagdašnji se sprdao i davao pojašnjenja o kojima upravo on sada traži odgovore.

  4. Nisam od onih koji će ga zvati Krešica zvan provala, al da je portabl političar iliti džepni u svemu apsolutno jest.

  5. Mate Knezović
    ·
    GOVOR MRŽNJE

    Govor mržnje je eufemizam. To je nejasan pojam koji se uz to vrlo široko koristi. On je nastao iz rodno-liberalno-feminističkih krugova. U klasinčnoj pravnoj terminologiji on ne postoli. Taj pojam se pretvorio u bič kojim se mlate ideološki nepoćudne osobe i skupine da bi se spriječila sloboda govora, mišljenja, savjesti te vjerske slobode.

    Ovaj pojam koriste i oni koji ne shvaćaju da se radi o svjetonazorskoj i terminološkoj podvali. Zato bi ga stručnjaci i ljudi dobre volje trebali izbjegavati.

    Govor mržnje nije istoznačan s vjerskom, nacionalnom, klasnom, rasnom i sl. mržnjama. On u biti znači da mržnja govori, a ne da se nekoga poziva na mržnju ili da se nekoga mrzi, iako se i to nastoji tim pokriti.

    Govor mržnje može biti bilo što. Njegovim kreatorima je to i cilj.

    Preporučujem svima da ovaj nejasan i širok pojam ne rabe u javnoj komunikaciji. Ako ga rabe već su upali u zamku onih koji su taj pojam plasirali, odnosno preuzeli su njihov jezik, a to znači i sadržaj.