Samoborska župa danas slavi svoju nebeseku zaštitnicu

15. siječnja 2018.
Komentari isključeni
1.379 Pregleda

Danas je župna svetkovina samoborske župe svete Anastazije mučenice. Sveta Anastazija je, prema legendi, bila Rimljanka iz visoke plemićke obitelji, djevica, udovica i mučenica iz doba cara Dioklecijana. O Anastazijinom životu, osim vremena njezine smrti, 304. godine, ima malo pouzdanih podataka. Umjesto toga postoje legende, uglavnom datirane stoljećima nakon njezine smrti. Prema tim legendama bila je rodom iz Rima ili Sirmiuma. U katoličkoj tradiciji navodi se da joj je majka bila sveta Faustina.

Anastazija se dugo vremena štovala kao iscjeliteljica od otrova i egzorcistica. Njezine relikvije danas se nalaze u Katedrali svete Stošije u Zadru jer je poznata i pod tim imenom. Ona je, inače, jedna od sedam žena, osim Blažene Djevice Marije, koja se spominje u misnom kanonu.

U samoborskoj župnoj crkvi danas vrijedi nedjeljni misni raspored, a svečana euharistija slavit će se u 18 sati. Njezin će predvoditelj biti velečasni Luka Slijepčević, upravitelj župe svete Barbare u Vrapču.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentara

  1. Avatar

    BESMRTNA ANASTAZIJA / STOŠIJA
    Sveta Anastazija, u Dalmaciji zvana Stošija – zaštitnica je grada Zadra, ali i brojnih drugih gradova u svijetu. Časti je cijela kršćanska Crkva, istočna i zapadna, a njezinih crkava ima od Skandinavije do Afrike, od Beringova prolaza do Sibira. Grci ju zovu „pharmacolytria“ (koja liječi od otrova), Rusi „uzorješiteljnica“ (razrješuje od uza zla i okova), na zapadu je zazivaju za sretan porod, a zaštitnica je i utamničenika. Po rođenju je bila plemenita Rimljanka koja je primila vjeru od majke, a bia poučena od sv. Krševana (Chrysogon). Ostavila je bogatstvo i nasilnoga supruga koji ju je zatvorio jer se nije htjela odreći kršćanske vjere. Za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana u 4. st. obilazila je utamničene kršćane, tješila ih i povijala im rane. Na koncu je i sama stradala na lomači, na Božić, 25. prosinca 304. godine u Sirmiju (danas Srijemska Mitrovica). Ostaci su joj preneseni u Carigrad, u velebnu baziliku Uskrsnuća (Anastasis = Anastazija znači „Uskrsnica“). Jedan dio njezinih relikvija dobio je zadarski biskup Donat od bizantskoga cara Nicefora 810. godine i donio ih u Zadar, gdje u kamenom sarkofagu i danas počivaju, u veličanstvenoj romaničkoj katedrali koja se po njoj naziva. Zaštitnica je Zadra, grada Kostroma u Rusiji, Motta di Santa Anastasia na Siciliji i drugih. Jedan dio relikvija (lubanja) čuva se u Manastiru (Hagia Anastasia) sv. Anastazije u Grčkoj (Halkidika kod Soluna). Jedna od povijesnih bazilika u Rimu, na Palatinu, joj je posvećena. U istočnim Crkvama se slavi 22. prosinca, a u zapadnoj Crkvi redovito joj je spomen bio na sam Božić. U Zadru se slavi 15. siječnja, u Samoboru 22. siječnja. Na svom suđenju je izjavila da je zlatne i srebrne kipove poganskih božanstava, koje je baštinila od oca, pretopila u novac kojim je pomagala progonjene kršćane. Opisujući njeno mučeništvo jedan životopisac je zapisao: “Dok je plamen sažigao Stošijino tijelo, ona je u zanosu pjevala. Jači je bio plamen ljubavi prema Kristu od onoga koji je sažigao Stošijino tijelo.” U Bizantskoj Crkvi je slavljena kao „megalomartyri“ – velikomučenica, zajedno s Katarinom, Cecilijom i Barbarom, a u Rimskoj Crkvi joj je ime uvršteno u Rimski kanon mise s drugim slavnim mučenicima prvih stoljeća. Jedan od najstarijih ikona sv. Anastazije nalazi se u glasovitom Ermitažu u St. Petersburgu u Rusiji (14. st.), dok se u Zadru nalazi glasovita Carpacciova renesansa slika Anastazije. Sveta velikomučenice Anastazijo/Stošijo, moli za nas!