Predstavljena Blaščad – pripovjetke iz dvorišta Zlate Bujan Kovačević

15. prosinca 2017.
Komentari isključeni
1.775 Pregleda

Naša sugrađanka, književnica Zlata Bujan-Kovačević predstavila je u petak, 15. prosinca svoje novo književno djelo: “Blaščad – pripovjetke iz dvorišta”. Riječ je o ukupno 18. knjizi ove autorice koja već godinama podjednako uspješno piše prozu i poeziju, kao i stručna djela o jeziku i rodoslovlju, a u bogatoj bibliografiji posebno se izdvajaju romani “Nevenka s Aljaske” koji je ušao u uži izbor za Nagradu Grigor Vitez te “Hod Fužinom” za kojeg joj je pripala nagrada Albatros. Njeno najnovije djelo, “Blaščad – pripovijetke iz dvorišta”, zbirka je priča za djecu i mlade.

Program promocije u Samoborskom muzeju vodio je Zoran Perović iz samoborskog ogranka Matice hrvatske koji je okupljenima prenio i pozdrave Nives Marijanović iz ogranka Matice hrvatske Grada Delnica koji i stoji iza izdavanja ove knjige te je potom pročitao recenziju Ljubice Šego.
– Priče o dogodovštinama blaščadi iz dvorišta, Zlata stavlja pred mlade, a i starije čitatelje, priznajući da joj nije bilo lako pokazati kako se iz prirode uči poštovanje, prijateljstvo, divljenje kao i ljubav. Edukativne su to priče o divljim i pitomim životinjama koje je pripovjedačica imala sreću upoznati. Priče su to emotivne, tople, nježne, neposredno izražavaju život i svijet naših divnih su-bića koja žive pored nas i obogaćuju te uljepšavaju naš život. Sažete su, jezgrovite, s jasno izraženim i naglašenim porukama. Tjeraju nas na razmišljanje i bude naše osjećaje, našu dobru stranu srca. Čitava ovu suvremena bajka naprosto nas obasipa sjajnim, minucioznim opisima naših prijatelja. I ne manje važno, uz isto tako sjajne, njene ilustracije, pomaže mladim čitateljima koji nikad nisu imali prilike upoznati neke od tih divnih stvorenja da ih bar ovako, kroz priče, upoznaju i zavole. Prokušana, iskusna naratorica u zrelini svog stvaralaštva, nepogrešivo zapaža pojedinosti, piše ležerno, s nevjerojatnom lakoćom, a edukativni, etički i estetski začini doprinose kvaliteti i osebujnosti njenog jezičnog i stilskog izražavanja. Ponekad je rasplet priče neočekivan, ali je autorica poštovala estetsko načelo te komunikativnost i bliskost dječjoj recepciji – zapisala je Ljubica Šego.

Podjednako pohvalno izrazio se o vizualnoj strani knjige profesor Željko Nemec, pohvalivši idejno rješenje naslovnice Danijela Popovića kao i ilustracije same autorice kojima je ukrasila, odnosno upotpunila svoje pripovjetke. Ulomke iz knjige čitala je Vlasta Mažuranić, a Vanda Bartulica također je čestitala autorici na pripovjetkama te pročitala svoj osvrt u kojem je naglasila toplinu priča koje čitatelje vraćaju i oživljavaju davnu vezu s prirodom i smirenim životom, daleko od gradske buke, koji mnoga djeca, a možda i odrasli nisu uspjeli ni osjetiti.

Zlata Bujan Kovačević pojasnila je pak kako je ove pripovjetke probala napisati pred 40-ak godina, ali tada nisu imale “ono nešto” te je naglasila da su sve priče stvarne, odnosno da su se stvari opisane u knjizi uistinu i dogodile. Tako su pripovjetke o psima, macama, lisicama, miševima i mišicama, muhama, kornjačama, kravama, kobilama i ostalom opisanom blaščadi, bazirane na istinskim susretima i opažanjima iz života autorice.
– Ja sam živjela 10 mjeseci u prekrasnom srijemskom dvorištu koje je bilo puno životinja, a promatrati životinje je zaista čudesno. Doista sam pokušala pred 40 godina to napisati, ali nije išlo, no to se taložilo u meni i pisala sam bilješke pa je nakon preseljenja u Samobor došlo do doživljaja i s raznim drugim životinjama. Tada je trebalo odrediti uzrast za koga bi bile te priče, što je bio problem jer ja sam uvijek pisala za sve uzraste. No, sve zgode sam opisala i malo sam ih modificirala da bi bile prikladne za uzrast od oko 12 godina – pojasnila nam je Zlata Bujan Kovačević početke nastanka Blaščadi, pripovjetki iz dvorišta. Nažalost, ovo vrijedno djelo tiskano je u nakladi od samo 500 primjeraka i može se nabaviti isključivo preko same autorice ili eventualno kroz ogranke Matica u Samoboru i Delnicama.

Kruno Solenički

Kruno je novinar i foto reporter cijeli svoj život. Uspješno se okušao u filmskoj i tv produkciji. Nisu mu strani ni marketing i odnosi s javnošću.

Komentari nisu dopušteni.