Znanstveno obrazovanje temelj je obrazovanja u 21. stoljeću!

6. prosinca 2017.
228 Pregleda

O znanstvenom obrazovanju djece kao temelju obrazovanja u 21. stoljeću, zašto je to važno te tome kako djecu motivirati za učenje jučer je u sklopu programa “Građanski utorak” u prostoru POP UP kina na Autobusnom kolodvoru predavanje održao dr. sc. Dalibor Paar s Prirodoslovno – matematičkog fakulteta u Zagrebu. Izložio je na zanimljiv način smjernice razvoja znanstvenog obrazovanja djece što je strateški pravac obrazovanja u Europskoj uniji te pokazao kako se te smjernice odmah mogu implementirati u naš obrazovni sustav.

“Učenje znanosti treba uvesti već u vrtiće, ono treba biti fokusirano na kompetencije s naglaskom na učenje kroz znanost povezujući ju s umjetnošću te drugim područjima djelovanja. Kvalitetu obrazovnog sustava treba poboljšavati kroz podizanje kompetencija nastavnika i privlačanje visokokvalificiranih i motiviranih ljudi u nastavnički kadar. Zato ih treba nagraditi i osigurati im status koji zaslužuju. Nažalost danas mnogi učenici nisu motivirani za učenje, jer ih je školski sustav do toga doveo. Idealna nastava trebala bi se sastojati od memoriranja, razvoja vještina, rješavanja problema, projektne, istraživačke i terenske nastave te tjelesne aktivnosti i slobodne igre. Sve je to poželjno, jer istraživanja su pokazala da znanost djeci otvara um čudima prirodnog svijeta te ih osposobljava kognitivnim alatima koji će im koristiti u budućnosti za rješavanje problema, a pomaže i da razviju mentalne i moralne predispozicije koje uključuju maštu, poniznost, strogost, znatiželju slobodu i toleranciju” – pojasnio je Dalibor Paar.

Mnogi će se pitati kako djeci objasniti znanost kada je i odraslima komplicirana. No zato se, kaže Dalibor Paar, kroz zanimljive priče iz povijesti znanosti poput one o Newtonu i jabuci djeca mogu motivirati i inspirirati za učenje. Newton je promatrajući običan pad jabuke došao do otkrića gravitacijske sile koja je kroz stoljeće mučila znanstvenike. Postavljajući jednostavno pitanje: zašto jabuika pada uvijek prema Zemlji došao je do jednog od najvećih otkrića u povijesti znanosti.

“To dokazuje koliko je važno učiti djecu da postavljaju pitanja te da sami pokušaju doći do odgovora. Znanost je postavljanje pitanja, no treba djeci pojasniti i da nema odgovora na neka pitanja, jer nebrojene znanstvene teme su još otvorene i puno toga još treba otkriti i razjasniti. Tako se djecu može motivirati da se posvete pojedinim temama, da ih se zainteresira, potakne, inspirira, a dio njih se možda jednom i profesionalno usmjeri prema STEM pravcu. Školski sustav često ubija znatiželju u djeci, a zapravo bi nastavnici trebali poticati znatiželju kod djece te ih učiti da pitaju: zašto je nešto važno i kako nešto znamo?” – rekao je Dalibor Paar. Pojasnio je i kako je na europskom tržištu prisutno jako puno edukativnih materijala koji su prilagođeni djeci ali i odgajateljima, nastavnicima i roditeljima koji onda na jednostavan način djecu mogu objasniti znanost i zajedno s njima učiti. Najavio je i kako priprema priručnik za odgojitelje, nastavnike i roditelje pod nazivom “Znanost u vrtiću i školi” a koji bi svjetlo dana trebao ugledati na u jesen 2018. godine.

Zaključak je da znanstveno obrazovanje djece, sukladno preporukama Europske komisije, treba biti zajednički projekt vrtića, škola, obitelji i vrhunskih stručnjaka koji bi trebali uvoditi inovativne koncepte, metode i sadržaje kako bi se povećao interes djece i usmjerilo ih prema potrebama društva u STEM području.

“Obrazovni proces trebao bi uravnotežiti stjecanje znanja s motivacijom i inspiracijom. Obrazovanje traba gledati u kontekstu formalnih i neformalnih obrazovnih sadržaja s ciljem da u središtu bude dijete, a ne metodologija ili institucija” – rekao je Dalibor Paar.

Iznio je Dalibor Paar i aktivnosti koje bi se mogle potaknuti u lokalnoj sredini konkretno u Samoboru. Neke od njih su inicirati i koordinirati pisanje EU projekata u području odgoja i obrazovanja, uključiti škole u programe Erasmus +, koristiti EU programe stjecanja kompetencija u STEM području za djecu i odrasle, omogućiti da vrtić kao temeljni dio obrazovanja djece bude besplatan i obavezan, izgraditi još jednu osnovnu i srednju školu u Samoboru, dodatno treba platiti nastavnike koji rade u produljenom boravku, koji rade s talentiranim učenicima, omogućiti besplatne neformalne oblike obrazovanja i sporta te financirati programe priprema za maturu i fakultete te pokrenuti STEM edukaciju u vrtićima kao i STEM događanja u Samoboru itd.

Predavanje je Dalibor Paar završio mišlju britanskog fizičara i nobelovca Paula Diraca: “Uberi cvijet i pomaknut ćeš najudaljeniju zvijezdu”.

Tragom toga je i Udruga SURLA organizirala u suradnji s POU Samobor jučerašnje predavanje, kao i ono prošlog mjeseca kada je Dalibor Paar u Bunkeru govorio o budućnosti obrazovanja i mogućim promjenama u tom sustavu, koje nisu nužno vezane uz obrazovni kurikulum.

Predsjednik SURLE – Samoborske udruge roditelja za lokalne aktivnosti , Branimir Lozo pozvao je sve zainteresirane građane koji su voljni svojim radom i idejama dopinijeti razvoju društvene zajednice u kojoj žive da se jave te da zajedno pokrenu rješavanje određenih pitanja i realizaciju projekata značajnih za djecu u Samoboru.

Anja Franić - Modrić

Diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počela baviti 2002.godine, honorarno radeći za mjesečnik "Naš Samobor" te magazin Reader' s Digest. Za Radio Samobor radi od 2008. godine.

Komentara

  1. “Planina Balkan je približno 600 km duga i nalazi se na sjeveru Bugarske. Planina je prema jugu strma. Naviši vrh se zove Botev.”
    “Da bi neki dio kopna mogao geografski uopće biti poluotokom, morske tj. vodene katete moraju biti duže od kopnene. To kod tzv. Balkanskog poluotoka nije slučaj. Kopnena kateta od Trsta do Odese duga je oko 1330 km, što je više od morske istočne katete Odesa – Rt Matapan (Peloponez) koja je duga 1230 km. I druga, zapadna morska kateta od Trsta do rta Matapana (Peloponez) nešto je kraća od kopnene – duga je 1270 km. Zapravo, nikomu u geografskoj znanosti nije jasno kako je kopno koje je tako širokim krakom vezano za kontinent uopće moglo biti proglašeno poluotokom. Da bi ti geografski parametri bili još nevjerojatniji, valja spomenuti da je od crte Trst – Odesa (1330 km) mnogo bliže Trstu luka Szczecin (920 km) ili Rostock (950 km) na Baltičkome moru! Ipak nikomu nije palo na pamet da europski “poluotok” nazove recimo, Uralski ili Alpski poluotok.”
    Čitao u Hrvatskom Zemljopisu…koji je tiskan u Samoboru.

Komentirajte