Rudarskoj greblici odobrena zaštita zamljopisnog podrijetla

5. prosinca 2017.
808 Pregleda

Rudarska greblica, poznati gastronomski specijalitet rudarskog kraja, nakon 15 mjeseci stvaranja uvjeta, 16. listopada ove godine zaštićena je oznakom zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini. Prijelazna nacionalna zaštita naziva dobivena je uz brojnu dokumentaciju koja potvrđuje sljedivost u proizvodnji ovog slasnog kolača na području Ruda, dobivenog od pečenog ručno valjanog tankog tijesta izrađenog od pšeničnog brašna, svinjske masti ili margarina, suncokretovog ulja, mlijeka, jaja, maslaca, kiselog vrhnja, soli, svježeg kvasca, šećera i vode, te punjenog nadjevom od svježeg kravljeg sira s mogućim dodacima mljevenih oraha, špinata, blitve, koprive, poriluka, metvice ili naribane žute mrkve.

U Samoborskoj kleti održana je danas konferencija za medije na kojoj su o prvom zaštićenom gastronomskom proizvodu u Zagrebačkoj županiji govorili predsjednik udruge Rudarska greblica i vlasnik Pekarnice Nikl, kao proizvođača izvorne rudarske greblice, Andrejas Nikl, zatim potpredsjednik udruge Josip Lebegner, direktorica Turističke zajednice Samobora Martina Paladina, zamjenica samoborskog gradonačelnika Sanja Horvat Iveković i zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić.

Andrejas Nikl je istaknuo kako je poticaj za kretanje u postupak zaštite bilo pojavljivanje različitih verzija Rudarske greblice na tržištu, koje su odstupale od izvorne greblice kakva se od davnina priprema u Rudama. U želji da očuvaju tradiciju, Rudari već 32 godine održavaju manifestaciju Dani Rudarske greblice, pa su upravo s tim ciljem i odlučili zaštititi Rudarsku greblicu i dati pečat svojoj gastronomskoj tradiciji. Zaštitom Rudarske greblice više se neće događati da se na tržištu pod imenom Rudarska greblica pojavljuju greblice koje nisu certificirane jer će informacije o izvornoj Rudarskoj greblici biti transparentne i kontrolirane, a kupci dovoljno informirani o proizvodu koji kupuju.

-Rudarska greblica, zahvaljujući zaštiti koju sada uživa, može se proizvoditi isključivo u Rudama i okolnim selima, a to su Cerje, Kotari, Braslovje, Prekrižje Plešivičko te Manja Vas – rekao je Nikl. Način pripreme i receptura te konačni izgled moraju biti u skladu s propisanim i zaštićenim pravilima koji se nalaze u specifikaciji, odnosno službenom dokumentu koji je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede.

Rudarska greblica je kupcima dostupna u Rudama, Samoboru te u Zagrebu u određenim specijaliziranim trgovinama zdravom i domaćom hranom, a kupac originalnu Rudarsku greblicu može prepoznati po jedinstvenoj oznaci Ministarstva poljoprivrede koja mora biti istaknuta na deklaraciji proizvoda ili na njegovom pakiranju.

Prijelazna zaštita vrijedi na području Hrvatske u vremenu dok se ne ostvari zaštita na razini Europske unije, što je zapravo sljedeći zajednički korak Udruge Rudarska greblica i Ministarstva poljoprivrede. -Teško je reći koliko bi taj proces mogao trajati, ali mi iz Udruge se nadamo kako bi već za godinu dana greblica mogla biti zaštićena na
području cijele Europske unije – zaključio je Andrejas Nikl.

-Mnoge su prednosti i značajke zaštite autohtonih proizvoda. Proizvod zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla donosi višestruke koristi za zemljopisno područje uz koje se zaštita veže, a to je stvaranje identiteta mjesta te prepoznatljivosti, pa se tako pridonosi ruralnom razvoju i obogaćuje turistička ponuda Ruda i Samobora – dodao je, prezentirajući višegodišnje korake u ovom postupku, potpredsjednik Udruge i dugogodišnji tajnik KUD-a Oštrc Josip Lebegner. Podsjetio je da je još 2007. godine Rudarska greblica postala nematerijalno kulturno dobro Hrvatske, da je o njoj izdana brošura tiskana u 10 tisuća primjeraka na 6 jezika i 8 jezičnih inačica, a priča o greblici gradila se desetljećima i kroz istoimenu manifestaciju. Na njoj se od 2005. godine provodi izbor najbolje kućne greblice, godinu potom uveli smo etno greblicu kod rudnika uz koji je izgrađena krušna peć kako bi se greblica i tamo mogla ispeći, 2010. godine krenuli smo s programom dječje greblice te organizacijom niza prezentacija, izložbi, radionica i stručnih skupova o Rudarskoj greblici – istaknuo je Lebegner. Jedan od tih skupova, koji je bio svojevrsni okidač za traženje zaštite proizvoda, održan je 2015. godine, uoči 30. po redu manifestacije Dani Rudarske greblice, pod nazivom “Važnost tradicijskih jela i kolača za kulturnu baštinu Republike Hrvatske”.

Martina Paladina je rekla kako gastronomsko bogatstvo uvelike pridonosi turističkom bogatstvu našeg kraja jer danas gosti posebno cijene baš one proizvode čija je kvaliteta i službeno potvrđena.

Sanja Horvat Iveković naglasila je kako je nekad skromni kolač postao veličanstveni specijalitet kraja pridonoseći tako popularizaciji Samobora na gastronomskoj karti Hrvatske. -I dalje ćemo pomagati u očuvanju ovog specijaliteta našega kraja, kako bi i buduće generacije uživale u kolaču koji su spravljale njihove prabake – rekla je Sanja Horvat Iveković.

Hrvoje Frankić dobivenu je oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla ocijenio medaljom kojom su nagrađeni stoljetni trud, rad, zalaganje i požrtvovnost Rudarica i Rudara. Podsjetio je i kako je Zagrebačka županija započela  prva u Hrvatskoj s brendiranjem prehrambenih proizvoda koji se proizvode na poljoprivrednim gospodarstvima.

Nakon nacionalne slijedi europska zaštita greblice. U Europskoj uniji trenutno su zaštićena ukupno 1592 proizvoda, od čega Hrvatska ima čak 18 zaštićenih te 5 proizvoda u postupku registracije. Tom će se broju pridružiti i Rudarska greblica za koju Udruga uskoro pokreće postupak.

Nakon svih obraćanja medijima, koje je moderirala Jelena Nikl, Andrejas Nikl je predstavio originalnu zaštićenu recepturu i prikazao postupak pripreme izvorne rudarske greblice. Važno je znati i da svatko, uza sve te prezentacije i pokušaje te javno dostupan recept, ne zna napraviti Rudarsku greblicu bolje od Rudara u kojih se ta vještina prenosi iz generacije na generaciju. Tajne i umješnosti izrade Rudarske greblice Andrejas Nikl naslijedio je od svoje majke i bake koja je greblicu pripremala djedu koji je radio u rudniku.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentara

  1. Bravo Rudari !

Komentirajte