Potrebno je zakonski dodatno definirati govor mržnje

23. studenoga 2017.
Komentari isključeni
776 Pregleda

10. Dani elektroničkih medija završeni su raspravama o govoru mržnje u medijima, te panelima o budućnosti neprofitnih medija i televizija. Što je točno govor mržnje u medijima i koja je granica između klevete i govora mržnje, pokušali su odgovoriti panelisti, odvjetnici Vesna Alaburić i Željko Olujić, te glavni tajnik Matice hrvatske i član Programskog vijeća HRT-a, Zorislav Lukić.

„Vijeće za elektroničke medije treba biti vrlo suzdržano u iznošenju zaključaka o govoru mržnje u medijima i moja je preporuka da bi trebalo otkloniti obavezu interveniranja po pitanju sadržaja. Mediji u većini slučajeva samo ispunjavaju svoju temeljnu zadaću čak i kada prenose sadržaje koji bi se mogli okarakterizirati kao govor mržnje“, sugestija je odvjetnice Vesne Alaburić.

Sudionici su suglasni da je potrebna dodatna zakonska regulativa, a neke izmjene bi trebale biti ugrađene i u Zakon o elektroničkim medijima koji je u pripremi. Odvjetnik Željko Olujić ističe da su kod procjene o govoru mržnje ključni zdrava logika i rječnik koji se koristi, a kod odgovornosti medija najvažnije je utvrditi štetu koja se nanosi društvu u cjelini jer govor mržnje može u konačnici izazvati i nasilje.

Na zadnjem danu događanja velik interes je izazvala i rasprava o budućnosti neprofitnih medija. Najveći problem s kojim se suočavaju je vrlo sužen način financiranja jer opstanak većine njih ovisi o sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti Agencije za elektroničke medije.

„Mi se želimo baviti novinarstvom i to pravim istraživačkim novinarstvom. Nikada nećemo biti medij kojemu će donji dio stranice pokrivati troškove i zato ovisimo o državnoj pomoći. Upravo država ima priliku odlučiti kakvo društvo jednog dana želi, a u ovoj zemlji su svi neinformirani zbog lakih sadržaja. Neprofitni mediji zagovaraju dobro novinarstvo i zato su u teškom položaju jer pišu o temama o kojima drugi ne mogu ili ne smiju pisati“, upozorava Ladislav Tomičić, urednik portala Lupiga.com.

Budućnost televizija nije upitna i još dugo neće ni biti, samo je pitanje koje će sve multimedijalne platforme dodatno integrirati kako bi došle do svojih gledatelja, zaključak je panela pod nazivom Televizije – nikad jače ili nikad slabije. Podaci pokazuju kako je još uvijek oko polovice oglašivačkog budžeta na televizijama, te da se televizija i dalje u prosjeku gleda oko 4 sata na dan. Predsjednik Programskog vijeća HRT-a, Zdravko Kedžo, upozorava da je i dalje najvažnije poraditi na kvalitetnim sadržajima, posebno kad je riječ o HRT-u kao javnom servisu.

10. Dani elektroničkih medija zatvoreni su uz najavu opsežnih promjena Zakona o elektroničkim medijima koji bi trebao biti donesen do kraja iduće godine i koji bi trebao donijeti novi zakonodavni okvir, a kojim bi se otklonile brojne nedoumice s kojima se u svakodnevnom poslovanju susreću mediji i nakladnici.

Anja Franić - Modrić

Diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počela baviti 2002.godine, honorarno radeći za mjesečnik "Naš Samobor" te magazin Reader' s Digest. Za Radio Samobor radi od 2008. godine.

Komentari nisu dopušteni.