Poštovanje i počast domoljublju i hrabrosti hrvatskih branitelja

29. listopada 2017.
Komentari isključeni
1.480 Pregleda

Počast domoljublju i hrabrosti hrvatskih branitelja odana je danas na Trokutu nedaleko od Novske, u povodu 26. godišnjice stradavanja prvih pripadnika iz više redarstvenih i vojnih postrojbi na novljanskom ratištu tog krvavog 29. listopada 1991. godine. Istoga dana ugasio se život petorice pripadnika 151. samoborske brigade, Vlade Ivčića, Krešimir Purića, Zlatka Šabarića, Davora Kelemena i Rajka Turka. Samoborci to nikada nisu zaboravili i njihovi suborci već su sljedeće, ratne, 1992. godine, došli na Trokut da bi na mjestima njihove pogibije zapalili svijeće. Time su udareni početni temelji novijim komemoracijama na Trokutu, kod sve razrušenijeg motela, a li i sve ponosnijih spomen stećaka koji čuvaju uspomenu na te hrabre mladiće izginule u obrambenom Domovinskom ratu, u borbi za slobodu Hrvatske. Grad Samobor bio je pokretač izgradnje ovog spomen obilježja čemu su se s godinama pridružili i drugi gradovi i općine čiji su ratnici poginuli na tim zapadno-slavonskim prostorima braneći, stotinjak kilometara daleko od doma i svoj kućni prag. Danas su živo sjećanje, zapaljene svijeće, položeno cvijeće i suze na obrazima čuvari spomena na njihovo herojstvo.

Ove godine na Trokutu se isticalo hrvatsko zajedništvo, koje nas je krasilo u ratu, a danas je negdje nestalo, zagubilo se ili potisnulo u drugi plan u političkim, gospodarskim i drugim previranjima svakodnevice. Zajedništvo su ove godine iskazale četiri hrvatske županije zajednički organiziravši ovaj novi susret na Trokutu. To su Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka županija pod čijim su se okriljem, uz noseću ulogu Grada Novske, okupili suborci, obitelji i prijatelji naših ratnika. A oni nisu samo broj – kako je rekla voditeljica programa Karmen Valenta – jedan, dva ili 314, ili tek popis koji je netko onako usput sastavio, oni su naši svjetionici kada možda posustanemo u svojoj ljubavi prema domovini, a oni ne žele to posustajanje i negdje tamo gore, gdje ruka ne dopire, a pogled ne doseže, žele poštovanje svoje žrtve.

To poštovanje iskazali su, govoreći na ovom skupu uime svih okupljenih, gradonačelnik Novske Marin Piletić, zapovjednik Operativne grupe Posavina – brigadni general Rudi Stipčić, prvi zapovjednik Prve gardijske brigade Tigrovi – general zbora Josip Lucić, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, državni tajnik u Ministarstvu obrane – brigadni general Zdravko Jakop te izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović – general Mladen Markač.

Marin Piletić se na početku svog govora zapitao kako danas mladom čovjeku objasniti što se ovdje, na novljanskom Trokutu, zbilo prije 26 godina i kako osigurati da u budućnosti pokraj ovog mjesta svaki prolaznik prođe s osjećajem poštovanja i divljenja prema svima onima koji su iz raznih hrvatskih krajeva u neizvjesnosti i strahu baš ovdje došli braniti svoju domovinu. -Ishod nisu mogli znati, ali misao o slobodi Hrvatske, svoje obitelji i doma, bila je presudna da upravo ovdje Hrvatska vojska, 29. listopada 1991., iz obrane krene u oslobađanje svake stope hrvatske zemlje koju napadaše i izranjavaše pripadnici srbo-četničke vojske i Jugoslavenske narodne armije – rekao je Piletić zaključivši da je na ovom mjestu promijenjen tijek Domovinskog rata i svaka daljnja akcija vodila je do konačne pobjede veličanstvenim Bljeskom i maestralnom Olujom. No, ta je cijena toga dana bila plaćena krvlju 24 hrvatska branitelja i ukupno 314 stradalnika na novljanskom bojištu tijekom cijelog Domovinskog rata.

Rudi Stipčić je podsjetio na tijek i važnost napadnih operacija Orkan, Otkos i Papuk, kojima je u jesen 1991. godine oslobođeno 79 posto okupiranog područja zapadne Slavonije čime je bio obranjen i grad Zagreb.

S posebnim nabojem i žarom o ovom današnjem komemorativnom zajedništvu i ratnom zajedništvu hrvatskih junaka govorio je Josip Lucić podsjetivši da je Hrvatsku srpski agresor istovremeno napao na 5 bojišta te naglasio da se uvijek mora isticati tko je u Domovinskom ratu bio agresor jer neće biti mira dok se god ta istina bude prešućivala. -Ovdje su, na zapadnoslavonsko ratište, došli i Zagorci, Podravci i Međimurci, s područja gdje nije bilo rata, pa Dalmatinci, Ličani, Bosanci i Hercegovci, a na njemu i drugim ratištima ginuli su i sinovi naših iseljenika, pa me zanima koliko ćemo danas dobiti sekundi na Hrvatskoj televiziji da se podsjeti na to ratno zajedništvo i pokaže ovo današnje, kada smo na Trokutu ujedinjeni u očuvanju uspomene na žrtve obrambenog Domovinskog rata – naglasio je general Lucić s vjerom da to neće biti prešućeno.

Stjepan Kožić je rekao da spomenici ovdje podignuti čuvaju imena i prezimena poginulih, a mi koji se svake godine ovdje okupljamo čuvamo živom uspomenu na njihove živote i prenosimo mladima istinu o Domovinskom ratu, braniteljima i žrtvi koju su podnijeli za Hrvatsku čime su nas trajno zadužili.

Zdravko Jakop je rekao da je početak devedesetih godina bilo vrijeme koje je zahtijevalo odlučnost, hrabrost, ali i vjeru, a hrvatski branitelji imali su sve to jer su shvatili veličinu svoje povijesne zadaće, a to je bila slobodna Hrvatska. -Oni su nam i danas primjer da ne postoji prepreka koja se ne može savladati, a zajedništvo koje ih je krasilo pokazalo je da se baš iz njega rađa i pobjednički duh – zaključio je Jakop.

Mladen Markač je istaknuo da današnji dan sjećanja govori o tome da nismo zaboravili naše suborce jer da je drugačije, zaboravili bismo i povijest u kojoj je stvorena naša domovina. -Zahvaljujući njima mi danas ne živimo u nikakvoj velikoj Srbiji ili SAO Krajini nego u slobodnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj – rekao je Markač – podsjetivši na izreku Vuka Karadžića koji je rekao “Srbi svi i svugdje”, pa na Miloševićevu izjavu “Svi Srbi u jednoj državi”, pa na izjave pobunjenih Srba iz Jagodnjaka o granici srpske države na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag te na riječi iz govora sadašnjeg srpskog predsjednika u Glini koji je rekao “Nikad Banovina neće biti Hrvatska jer ovo je Velika Srbija”. -Iako su balvanijada u to vrijeme i oružane čarke dovele do rata, sve te zle slutnje nisu se ostvarile zahvaljujući predsjedniku Tuđmanu koji je, jasno postavivši ciljeve, okupio sve hrvatske domoljube da stave glave skupa i svim sredstvima odupru se srbo-četničkoj okupaciji – rekao je Mladen Markač zaključivši da nas je to dovelo do pobjede u Domovinskom ratu što je i međunarodna zajednica na Međunarodnom sudu u Haagu priznala ustvrdivši da su Hrvati vodili obrambeni, oslobodilački i časni rat.

Komemoracija na Trokutu započela je misnim slavljem koje je ove godine predvodio župnik župe Blaženog Alojzija Stepinca iz Novske Perica Matanović, u dijelu kulturno-umjetničkog programa nastupio je zbor Glazbene škole Novska, a na kraju su brojna izaslanstva na spomenik položila vijence i zapalila svijeće.

Uime Grada Samobora to su, uz pratnju Samoborske narodne garde, učinili predsjednik Gradskog vijeća Miran Šoić u pratnji Zlatka Demerca te predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga Đurđa Purić, Adolf Paar i Rudolf Jedvaj. Svetonedeljsko izaslanstvo predvodio je gradonačelnik Dario Zurovec sa svojom zamjenicom Marijom Hršak, a u županijskom je, uz župana Stjepana Kožića, bio i njegov zamjenik Hrvoje Frankić.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentara

  1. Avatar

    ISELJENIK
    Na dalek evo krećem put
    Spram tužnih tuđih strana,
    Od bola puca moja grud,
    U srcu pišti rana :
    Oj zbogom, kućo, drago selo, zbogom,
    Ja ostah samac, sam sa moim Bogom.

    (….)

    No šta će meni tuđi krov,
    Sloboda tuđeg kraja?
    Tek kod kuće je blagoslov,
    A svog bez zavičaja
    Je teško živjet, teže još umrijeti :
    Jer svaka ptica k svome jatu leti.

    (….)

    Slobode traži samo, gdje
    Ti zbori majke mlijeko!
    Po narodu si svome sve,
    Bez njega – Niko, Neko,
    Pa plačeš ko nad vodom Babilona,
    Na zvuk kad misliš seoskog zvona.

    Antun Gustav Matoš