Bitka za sjećanje

2. ožujka 2017.
Komentari isključeni
1.561 Pregleda

Netom nakon završenog Fašnika, Samobor dolazeće nedjelje priređuje još jednu značajnu turističku manifestaciju koja već godinama privlači velik broj posjetitelja. Riječ je o rekonstrukciji povijesne bitke koja se kod Samobora dogodila davne 1441. godine. Uprizorenje bitke kao i sve popratne sadržaje poput srednjovjekovnog sajma i streličarske radnice, danas su u Samoborskom muzeju na konferenciji za medije najavili sudionici ovog uprizorenja, ravnatelj Samoborskog muzeja Miroslav Milonjić, idejna začetnica manifestacije, umirovljena muzealka Ivanka Brekalo, samoborski kroničar i član Udruge Oživljena povijest Samobora Milan Žegarac Peharnik, viši kustos Samoborskog muzeja Luka Kazimović, ravnatelj zelinskog muzeja i predstavnik Udruge Vitezovi zelingradski Mladen Houška i direktorica samoborske turističke zajednice Martina Paladina. Riječ je o srednjovjekovnom sukobu dviju vojski, snaga kraljice udovice Elizabete i vojske poljskog kralja Vladislava Jagelovića.

Da do ove bitke kod Samobora nije došlo slučajno objasnio je Luka Kazimović podsjetivši da je 1439. godine, kad je umro kralj Albreht Habsburg, diljem Hrvatske i Ugarske krenula borba za nasljedstvo prijestolja. Uz Elizabetu je pristao Ulrik II. Celjski s vojskovođom, češkim plaćenikom Ivanom Vitovcem, a uz kralja Vladislava Jagelovića Stjepan Banić Lendavski. Dvije godine kasnije ove su se vojske sukobile kod Samobora na Pepelnicu, 1. ožujka 1441. godine, a žestoka borba završila je Vitovčevom pobjedom, koji je, zarobivši vojskovođu Banića, priskrbio znatan plijen. Međutim, kraljica Elizabeta umire 1442. prisiljavajući tako Ulrika II. da prizna Vladislava III. kao kralja te da otpusti sve zatvorenike.

U prikaz ove bitke krenulo se skromno, 2006. godine, tada na samu Pepelnicu, a kasnije sve bogatije sa sve više sudionika i to na “pozornici” kao stvorenoj za tako nešto – rekla je Ivanka Brekalo. Tako će se u nedjelju, za što vjerniju rekonstrukciju bitke pobrinuti srednjovjekovne skupine i statisti odjeveni u replike oklopa i verižnjača iz 15. stoljeća, a sve to organiziraju Samoborski muzej, Turistička zajednica grada Samobora, Vitezovi zelingradski i Udruga Oživljena povijest Samobora.

Na livadi Vugrinščak će i ovaj put biti postavljen kolski tabor ograđen fortifikacijama, uz koji će se nalaziti vitezovi, mačevaoci i streličari, kao i bojne sprave poput katapulta, balista ili vatrenih kugli – rekao je Mladen Houška. Ukupno će u događanje biti uključeno oko 400 sudionika, među kojima je 100-tinjak vitezova u oklopima. Neke od udruga što njeguju srednjovjekovnu tradiciju, ponovno se vraćaju na uprizorenje Bitke kod Samobora, poput Mađara i Celjana, a neki u ovim događanjima sudjeluju redovito, od 2008. godine. To su, između ostalih, Vitezovi Zelingradski, Red Srebrnog zmaja, Zlatni kalež, Srednjovjekovna skupina Celjani, Red čuvara grada Zagreba, Udruga Anno Domini Koprivnica, Koprivnički mušketiri i haramije te Oživljena povijest iz Samobora.

Prijepodne će bubnjari gradom izvikivati proglas Magistrata u kojem se upozorava stanovnike na dolazeću opasnost zbog koje bi se trebali skloniti pod zidine starog grada dok ne završi bitka. Prije bitke publika će moći čuti razgovor suca, notara, cvajbara, patra i varoškog sluge koji će im dočarati atmosferu tog vremena i uvesti ih u događaj – naglasio je Milan Žegarac Peharnik, dodavši da je prvi scenarij za Bitku kod Samobora pripremio Josip Prudeus, a on ga kasnije doradio.

Nakon bitke, vojskovođe i pratnja doći će do kraljice, a poraženi vojskovođa položit će zastavu i prisegnuti kraljici na vjernost. Nakon bitke i završne ceremonije kaštelan će svima okupljenima objaviti da su pozvani na gozbu i veselicu, a topovi će u znak pobjede pozdraviti kraljicu.

Događanja započinju u 10 sati otvorenjem srednjovjekovnog sajma, a u 11 sati je mimohod vitezova do Trga kralja Tomislava i natrag do Vugrinščaka. U 14.30 započinju pripreme, dok je uprizorenje same bitke u 15 sati.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.