O književnosti i životu Hrvata u Mađarskoj

25. studenoga 2016.
Komentari isključeni
1.302 Pregleda

Mađarski tjedan u našem gradu jučer je nastavljen predavanjem Stjepana Blažetina o književnosti Hrvata u Mađarskoj od 1945., ali i ranije, pa do danas, dok je Ernest Barić govorio o životu Hrvatske zajednice u Pečuhu. Kratkim i zanimljivim izlaganjima, uz stalnu publiku i posjetitelje ovakvih zbivanja, nazočili su i samoborski gimnazijalci.

Blažetin je naglasio da je između 10 milijuna stanovnika Mađarske i 50 tisuća Hrvata koji su vrlo disperzirani na mađarskom teritoriju što je problem u djelovanju Zajednice Hrvata u Mađarskoj. Uglavnom su to doseljenici koji žive po rubnim područjima, a dobrim dijelom je njihovo nastanjivanje vezano i uz turska osvajanja ovih krajeva te uz granice nekadašnje Austro-Ugarske. Najviše su zastupljeni Gradišćanski Hrvati, Bunjevci, Šokci, Bošnjaci i Dalmatinci.

4-1024-x-768

Govoreći o hrvatskoj književnosti izvan Hrvatske, profesor Blažetin ju je podijelio na dvije vrste, na književnost koja nastaje u iseljeništvu i na književnost koju stvaraju nacionalne manjine. Emigrantska pritom uvijek podsjeća na nostalgiju i obilježava je žal za domovinom, dok je književnost nacionalnih manjina drugačija jer manjinci Mađarsku doživljavaju kao svoju domovinu, a Hrvatsku kao matičnu zemlju. Nažalost, takva književnost – zaključio je Blažetin – gotovo nikako nije uključena u hrvatski književni korpus. Hrvati u Mađarskoj tek 1989. godine dobivaju svoj prvi časopis pod imenom “Glas”, ali zbog poznatih događanja na tlu bivše države izašla su samo 3 broja. Tek 1996. godine pojavljuje se novi hrvatski književni časopis “Riječ”.

3-1024-x-768

Veliku ulogu u održivosti Hrvata u Mađarskoj imali su hrvatski redovnici – istaknuo je profesor Barić – i nastavio govoriti o poznatim Hrvatima u Pečuhu te o trojezičnosti na kojoj su se pojavljivala izdanja pečuških purgera, a to su bili mađarski, njemački i hrvatski jezik.

Tjedan Mađarske u Samoboru završava večeras predavanjem Božice Brkan o mađarskoj gastronomiji i uz degustaciju mađarskih oblizeka. Početak je u 19 sati, a mjesto događanja je Gradska knjižnica Samobor.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.