Romani u traganju za prešućenim istinama

8. studenoga 2016.
Komentari isključeni
783 Pregleda

Samoborski program “Mjeseca hrvatske knjige” sinoć je u Gradskoj knjižnici Samobor ljubiteljima pisane riječi punudio književnu tribinu naziva “Manjine u vrtlozima povijesti – sudbina Nijemaca u romanima Ludwiga Bauera”. Uz nagrađivanog književnika i prevoditelja Ludwiga Bauera, kojemu je vlastito životno iskustvo bilo motiv za svih 14 romana, u književnoj tribini sudjelovao je kao moderator i Goran Beus Richembergh, predstavnik njemačke manjine u Zagrebačkoj županiji.

Razlog, vrijeme i način da se pridruže ovom javnom razgovoru o društvenoj temi, koja je samo na prvi pogled partikularna, našlo je 30-ak zainteresiranih. -Manjine u vrtlozima povijesti tema je o kojoj se može govoriti iz više diskursa, a posebno iz onog koje se odnosi na njihovo stradavanje – rekao je Beus Richembergh dodajući da u Zagrebačkoj županiji Nijemaca nema puno. Na posljednjem popisu stanovništva Nijemcima se izjasnilo 100-tinjak ljudi, ali u policijskoj bazi podataka, prema kojoj se izdaju i osobne isprave, tek su 24 Nijemca na popisu što se tiče naše županije – istaknuo je moderator tribine.

No, njemački je etnikum ovdje poprilično dugo prisutan, a kad je riječ o Samoboru i samoborskom kraju povijesno to seže u kasni srednji vijek. U mnogim krajevima sjeverozapadne Hrvatske postojale su u to doba i njemačke ulice u kojima su živjeli njemački majstori-obrtnici koji su činili prvi dio njemačkih doseljenika. Najviše Nijemaca na ovo područje stiglo je, pak, odlukom hrvatsko-ugarskog kralja Geze drugog, a osim u redovima obrtnika, puno ih je bilo i među svećenicima i vojnicima.

Nakon Beusova šireg prikaza demografskog aspekta doseljavanja i raseljavanja Nijemaca ovim prostorima, o njihovoj se sudbini progovorilo tragom zapisa Ludwiga Bauera s naglaskom na povijesni okvir u kojima je ta manjina postupno nestajala s ovih prostora, odnosno pretvorila se u svojevrsne krhotine u drugoj polovici 20. stoljeća. Zahvaljujući i Bauerovim romanima, ali i djelovanju mreže njemačke nacionalne manjine, te su se krhotine počele skupljati u 90-im godinama prošloga stoljeća radi revitalizacije manjinskog identiteta Nijemaca u Hrvatskoj.

4-1024-x-768

Ludwig Bauer je hrvatski slavist rođen u Sisku, pisac, prevoditelj, profesor i učitelj te autor mnogih književnih djela za djecu i 14 romana. Kao romanopisaca posebno su ga obilježili romani “Kratka kronika porodice Weber” i “Zavičaj, zaborav”.

Prvi je roman napisao kasnih 80-ih godina kao prikaz života nekoliko obiteljskih generacija i kroniku propadanja Panonije i Slavonije te svoj hommage svim Weberima kojih više nema u čemu se mogu iščitati mnoge slične sudbine. U to je vrijeme taj roman bio proglašavan i antikomunističkim, pa su neskloni njegovu tisku bili izdavači u Zagrebu i Beogradu te mu je, na posljetku, nakladnik bila sarajevska Svjetlost.

Roman “Zavičaj, zaborav”, kao i svi Bauerovi romani, govori o sudbini podunavskih Nijemaca, pojedincu suprotstavljenom sistemu i odnosima muškarca i žene u vremenu opterećenom poviješću. To je, ustvari, slojevita priča o potrazi pojedinca za svojim korijenima. Ovo djelo posebno je zanimljivo i po tome što je u istoj godini, 2011., nagrađeno trima nagradama, “Fran Galović”, “Kiklop” i “Meša Selimović”, što je uspjelo malo kojem drugom književnom djelu.

3-1024-x-768

Ludwig Bauer je i pred Samoborcima otkrio da mu je jedan od motiva za ustrajno pisanje germanofobija i potreba za podsjećanjem na prešućene povijesne istine kad je u pitanju njemačka nacionalna manjina koja se dugo tretirala, kao i cijeli narod, izjednačavanjem s fašizmom i zločinima. Time ne umanjuje sve ljudske tragedije pogođene ratnim zločinima, ali ističe da je i dobar dio njemačkog korpusa, pogotovo oni koji su živjeli na prostorima bivše države, bio žrtvom ratnih zbivanja od ’41. do ’45. Nijemci i Austrijanci – smatra Ludwig Bauer – na ovim su prostorima uvijek bili bitan dio hrvatske srednjoeuropske kulture što je posebno bilo naglašeno u vrijeme ilirizma.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.