Posavska guska i zaštita njezine izvornosti

8. studenoga 2016.
Komentari isključeni
1.262 Pregleda

U prepunom društvenom domu u mjestu Veleševec u Općini Orle predstavljeno je 5. studenog znanstveno istraživanje i dvojezična knjiga “Posavska guska” autora Romana Ozimeca, Darka Petanjeka i Miljenka Ernoića. Knjiga je nastala s ciljem opstanka i obnove uzgoja posavske guske jer Hrvatska do danas nema ni jednu prijavljenu izvornu pasminu gusaka. U Hrvatskoj postoji oko 550 matičnih posavskih gusaka od čega oko 130 mužjaka i 420 ženki. Godišnja populacija se procjenjuje do 4500 posavskih gusaka.

SONY DSC

Autor, Roman Ozimec istaknuo je da je guska jedna od rijetkih životinja kod koje se sve može iskoristi. Guščje meso, jetra, krv i guščja jaja koriste se za jelo, guščja mast za jelo i u medicinske svrhe, guščja koža s perjem za odjevne predmete i igračke, guščje paperje i perje za jastuke i ostalu posteljinu, pera za pisanje, a baze pera za četke.

2-1024-x-614

Posavska guska se od pamtivijeka uzgaja na području rijeke Save i njezinih pritoka. Kao poznate pašne ptice, guske su iznimno važne za vodene i travnjačke ekosustave, posebno travnjake uz veće vodene površine, gdje održavaju pašnjak i utječu na povećani kvalitativni sastav pašnjaka. Neophodno je – istaknula je ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije Martina Glasnović – pokrenuti postupak zaštite zemljopisnog porijekla i izvornosti posavske guske. Nakon očuvanje pasmine, potrebno je zaštiti proizvode posavske guske te proizvesti i ponuditi paletu tradicijskih proizvoda posavske guske, kao dijela naše baštine, ali i jednog od izvornih gospodarskih aduta.

5-1024-x-614

Guska je, uza sve to, i jedna od prvih pripitomljenih domaćih životinja, još u razdoblju neolitika, prije oko 20 tisuća i najstarija je uzgojna perad, prije kokoši, pataka i purana. Prvi dokazi o tome datiraju iz starog Egipta prije bar 5 tisuća godina. U Egipatskim zapisima duša faraona se prikazuje u obliku guske, a pri proglašenju novog faraona puštane su 4 guske na sve 4 strane svijeta. Uzgoj gusaka na tlu Hrvatske datira od samih početaka civilizacijskog udomaćivanja guske. Intenzivnije guščarenje se razvija za vrijeme Rimskog carstva.

3-1024-x-647

Nakladnik ove knjige je Udruga ADIPA (Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske), a sunakladnik Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije. Knjiga je izdana uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

6-1024-x-682

Predstavljanju knjige nazočili su uime Zagrebačke županije pročelnik upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitiu okoliša Ante Mandarić, zamjenica župana Sisačko-moslavačke županije Anita Sinjeri Ibrišević, načelnik Općine Orle Ivan Petko sa suradnicima, načelnik Općine Martinska Ves Stjepan Ivoš, kao i uzgajivači gusaka te puno zainteresiranog stanovnišva.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.