Prvi koraci u zaštiti rudarske greblice

29. lipnja 2016.
Komentari isključeni
1.307 Pregleda

Temi kako se uključiti u sustav zaštite rudarske greblice kao hrvatskog nematarijalnog kulturnog dobra sinoć je u Osnovnoj školi Rude bila posvećena tribina na kojoj su članove Udruge Rudarska greblica i zainteresirane mještane Ruda, o tome informirali predstavnici Ministarstva poljoprivrede. Na početku je okupljene pozdravio predsjednik ove nove udruge u Rudama Andrejas Nikl objasnivši da je cilj okupljanja stjecanje saznanja kako zaštititi rudarski specijalitet ne samo na državnoj, već i na europskoj razini te rudarsku greblicu uključiti u sustav hrvatske kvalitete s težnjom dobivanja oznake zemljopisnog podrijetla za proizvod.

3 (1024 x 768)

4 (1024 x 768)

-Još 1996. godine 12 zemalja članica Europske unije pokrenulo je zaštitu svojih izvornih proizvoda i zaštitilo ih 328, a danas se 1352 proizvoda nalaze u bazi podataka Door pod oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla – rekla je voditeljica Službe za posebne oznake i promidžbu hrane u Ministarstvu poljoprivrede Karmen Sinković. Hrvatska ima 11 zaštićenih proizvoda nekom od triju mogućih oznaka te još 7 proizvoda koji su u razmatranju za zaštitu na razini Europske unije. -No, početak za sve koji ulaze u ovaj postupak, pa tako i za Udrugu Rudarska greblica, zaštita je proizvoda na nacionalnoj razini – objasnila je okupljenima Karmen Sinković dodavši da je ona od velike važnosti za loklano, posebno ruralno područje te njegove sadašnje, ali i buduće generacije. -Odlučite li se za taj korak, razmišljajte o oznaci zemljopisnog podrijetla, a ne o izvornosti – preporučila je Karmen Sinković objasnivši: Oznaka izvornosti je specifičniji oblik zaštite, te obavezno podrazumijeva da se proizvodnja, priprema i obrada proizvoda i usluga u cijelosti odvija u naznačenom području, dok Oznaka zemljopisnog podrijetla ukazuje da neki proizvod ili usluga potječe iz određenog zemljopisnog područja, te da posjeduje određenu kvalitetu i svojstva koja se pripisuju tom podrijetlu, a mora se proizvoditi prema zaštićenoj specifikaciji. Jedanput registriranu oznaku zemljopisnog podrijetla ili oznaku izvornosti mogu zajednički koristiti svi proizvođači iz naznačenog područja, koji zadovoljavaju sve propisane uvjete.

2 (1024 x 768)

5 (1024 x 768)

Karmen Sinković je svima objasnila i sve gospodarske, pravne, potrošačke, ekološke, kulturne i druge aspekte zaštite proizvoda, u ovom slučaju Rudarske greblice, od neovlaštenog korištenja ili narušavanja njegova ugleda. Postupak zaštite naziva proizvoda razjasnila je Edita Volar Pantić, a način izrade specifikacije proizvoda te jedinstvenog dokumenta protumačio je Boris Golob. Susretljivi prezenteri, moglo se zaključiti, bit će vrijednim Rudarima na pomoći i usluzi tijekom naoko vrlo složene provedbe ovog postupka, a već su ih i sada uputili u male tajne uspješne pripreme sve potrebne dokumentacije. Dosta pretpostavki za uspješnu provedbu cijele zamisli već postoji na području Ruda, a poznavajući ustrajnost Rudara, vjerujemo da će izgurati cijelu priču certificiranja Rudarske greblice jer samo se na takav proizvod, uz kasniju stalnu kontrolu, može staviti oznaka zaštite.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.