Medonosne kraljice – posadi biljčicu za našu pčelicu

3. ožujka 2016.
Komentari isključeni
966 Pregleda

UP „Pčelinjak” svojim članovima podijelit će sadnice medonosnog bilja i to miloduha, origana, majčine dušice i voćne sadnice tradicionalnih sorti, a pripremljeno je i stotinjak paketića sjemenki pčelinjeg drva (evodije) s uputama za sijanje u nastavku akcije „Posadimo biljčicu za našu pčelicu”. Radionica o razmnožavanju nekih od naših najvrjednijih medonosnih biljaka kao i podjela njihovih sadnica bit će u petak, 4. ožujka s početkom u 18,00 sati u Preradovićevoj 29.

Mnogi pčelari na upit koja je biljka medonosna kraljica sigurno će odgovoriti k’o iz topa bagrem, drugi će se opredijeliti za kadulju, neki pak za kesten, medun, medljiku, lavandu… Dobro, to sve mogu biti glavne paše nekog područja. To su paše koje raduju pčelara i koje mu popravljaju stanje u lisnici. No naše autohtone biljke koje cvatu cijelo ljeto, sve do prvih mrazova, koje neće pčelaru, na prvu loptu, donijeti  ništa, to su prave kraljice naših medonosnih paša. To su biljke koje će svojom tihom pašom, u pravo vrijeme i redovito, stalno poticati maticu na nešenje upravo u vrijeme kad zajednica stvara zimsku pčelu. Te biljke nemaju prevelike zahtjeve prema tlu ili vlazi. Doduše ne podnose baru i kaljužu, ali to su biljke koje uspijevaju posvuda, a pčelinjim zajednicama mogu donijeti nešto kvalitetne hrane i kad je u prirodi sve češće manjka radi ekstremnih vremenskih oscilacija koje su nam donijele klimatske promjene (više u članku Tehnološki izazovi suvremenog pčelarenja – klimatske promjene dr.sc. Zlatka Puškadije) . To su naše medonosne kraljice koje će nam pomoći da zimske zajednice pčela budu jake i zdrave te da u proljeće krenu bez zadrške u prikupljanje ljetine za svog pčelara. I ako pčelama pripremimo dovoljnu površinu ovakve paše – recimo, za početak, barem po 1 m² od svake, odnosno 3 m² po košnici ukupno, možda ostane i nešto ovog prefinog meda i za nas.

miloduh 2 (757 x 568)

 

Kako razmnožavati origano, majčinu dušicu, timijan i miloduh?

Sijati ih se može u rastresitu zemlju bogatu organskim hranjivom – humusom, listuncem i to tako da se sjeme ravnomjerno posipa po zemlji ili tegli, potom se po tome posipa tanki sloj humusne zemlje i blago utisne. Ovlaživanje je dobro obavljati prskalicom, kojom prskamo i pčele pri radu, kako se ne bi površinski sloj previše razmočio i time sjemenke isplivale na površinu. Kad biljčice niknu i formiraju prvih 5-6 listova mogu se presađivati kao i sve druge sadnice povrtnjaka – salata, kupušnjače, paradajz, paprika, krastavci…

Origano i majčina dušica u svom prirodnom staništu, pa i u gredici koju sami formiramo, stvara prave male tepihe, otočiće, koji predstavljaju mnoštvo međusobno povezanih biljčica. Takav otočić ima relativno plitki korijen i možemo ga izvaditi cijelog ili samo njegov dio. Dijeljenje je jednostavno – svaka grančica koja ima korijen je sadnica koju od ostalih odijelimo voćarskim škarama i stavimo u teglicu sa zemljom koju smo prethodno pripremili. Mi na svom ranču svake godine, uz pomoć efektivnih mikroorganizama, pripremimo po nekoliko m³ listunca – humusa od lišća za vrt, staklenik i rasad. Za kontejniranje sadnica origana, majčine dušice i miloduha miješam ga s pijeskom za grubu žbuku u omjeru 1:3, odnosno 2 zidarske žlice pijeska i 6 humusa.

Origano i miloduh sijem s proljeća u rahlu zemlju na otvorenom u gusti sklop, a sijance rasađujem već u ljeto bilo u teglice bilo u gredice. Sve tri biljke vegetativno, dijeljenjem rizoma ili korjenjaka, razmnažam s jeseni.

origano (757 x 568)

Sadnice ovog aromatičnog, medonosnog i ljekovitog bilja mogu se naći u Bauhasu, Vrtnom centru MBM i drugim većim rasadnicima. Te biljke se mogu pronaći i u prirodi diljem lijepe naše, ali ako ih uzimate iz prirode svakako vodite računa da ih uzimate tako da ne uništavate njihovo stanište. Zadovoljite se s nekoliko korjenjaka, a matični busen ostavite gdje je i nikao. Od tih malih sadnica uz malo pažnje dobit ćete obilje biljaka u narednim godinama koje će veseliti vaše pčele, a bit ćete i u prilici da ih dalje i sami razmnažate bilo za vlastite potrebe ili za izuzetan i primjeren poklon bilo prijatelju pčelaru, bilo prijatelju zaljubljeniku u prirodu.

Tijekom vegetacije mogu se kositi dva, a uz nešto dodatne vlage i više puta. Sušena mješavina ove tri biljčice može biti i dodatni proizvod pčelinjaka jer je čaj od nje izuzetno aromatičan i ljekovit.

Autor: Damir Rogulja (preneseno s portala www.pcelinjak.hr)

Mislav Maroević

Novinarstvom se aktivno počeo baviti 1976. u danas kultnom magazinu Svijet. Radijsku karijeru započinje 1978. godine na Radio Samoboru. Početkom devedesetih godina podiže obiteljsku tvrtku Matis, koja 2004. godine dobiva koncesiju Radio Samobora.

Komentari nisu dopušteni.