Mirko Kleščić – ljudska veličina

20. veljače 2016.
Komentari isključeni
1.219 Pregleda

O jednom od velikana samoborske povijesti, znamenitom samoborskom ljekarniku i načelniku Mirku Kleščiću, sinoć su u Gradskoj knjižnici Samobor predavanje održale više kustosice Samoborskog muzeja Gordana Remussini i Zrinka Kušer. Povod za ovo predavanje bila je 150. godišnjica Kleščićeva rođenja i 125. obljetnica njegova dolaska u Samobor. Bilo je ovo zapravo ponovljeno predavanje jer je potkraj prošle godine jedno već održano u prostorijama Družbe Braće hrvatskog zmaja u kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu, a prije toga, u kraćem obliku i prigodom otvorenja izložbe o Mirku Kleščiću u Samoborskom muzeju.

Istražujući Klaščićev život kustosice su Samoborcima predstavile i manje znane detalje iz njegove svestrane političke, kulturne, društvene i sportske aktivnosti. Podsjetile su da Kleščić nije rođeni Samoborac, da ga je u Samobor iz Jaske najvjerojatnije dovela ljubav prema supruzi Malvini, te da se vrlo brzo prilagodio samoborskom mentalitetu pretačući svoje znanje i energiju u opću dobrobit života u gradu. -Svojom pojavom, naobrazbom, idejama, vizijama te empatijom i velikim srcem, Klaščić vrlo brzo stječe ugled i simpatije u gradiću koji je odabrao za svoj novi dom – rekla je Gordana Remussini.

3 (1024 x 768)

Uz bavljenje ljekarništvom koje ga je proslavilo po pripravku Chinoferrinu, koji se koristio u liječenju i na tadašnjim klinikama, Kleščić je bio samoborski načelnik u 3 mandata, od 1898. do 1904, od 1913. do 1914 i od 1919. do 1923. godine. Životne uzore je imao u druga dva velikana, Ferdi Livadiću i Ljudevitu Šmidhenu, pa njegovom zaslugom njihove reljefne biste i danas krase pročelje zgrade Gradske vijećnice.

Mirku Kleščiću se, uz dr. Miju Juratovića, pripisuju i zasluge za uređenje, otvaranje i promidžbu Hydropatičkog zavoda kao lječilišta akutnih i kroničnih bolesti na prirodan način početkom 20. stoljeća. To je Samoboru donijelo ekonomski zamah u smislu otvaranja pansiona za lječilišne goste i gostionica, a procvjetala je i trgovina i građevina.

Kleščićevo zalaganje za uvođenje električne energije u Samobor protegnulo se na sva tri njegova načelnička mandata jer su tadašnji općinski vijećnici otezali s donošenjem odluke o elektrifikaciji grada ne shvaćajući kako Samobor bez električne energije, kao lječilišna i turistička destinacija ne može konkurirati sličnim odredištima, a ni industrijski se razvijati.

Mirko Kleščić bio je član i predvoditelj mnogih samoborskih društava u kojima je djelovao na dragovoljnoj bazi poput Hrvatskog pjevačkog društva Jeka i Doborovoljnog vatrogasnog društva Samobor i Rude, podružnice Crvenog križa u Samoboru, Hrvatskog planinarskog društva Japetić i Hrvatskog sokola te Društva za poljepšavanje Samobora. Pisao je za tadašnji Samoborski list koji je i uređivao te puno fotografirao, pa 60-ak njegovih fotografija krasi i Langovo kapitalno djelo “Samobor – narodni život i običaji”. U Družbi Braće hrvatskog zmaja djelovao je kao “Zmaj stražnički”.

4 (1024 x 768)

Neizmjeran doprinos dao je planinarstvu, na gradskoj i državnoj razini, radeći na markaciji planinarskih putova te postavljanju informacijskih ploča i putokaza – istaknula je Zrinka Kušer. Mirko Kleščić je bio i sportaš, tenisom i skiijanjem se bavio rekreativno, a ni biciklizam mu nije bio stran, pa se pamti njegov pothvat, herojsko jednomjesečno putovanje s dvojicom prijatelja na biciklima s velikim prednjim kotačem od Zagreba preko Rijeke do Trsta, s povratkom preko Ljubljane. Takvi podvizi tog vremena bili su poticaj osnivanju Biciklističkog kluba u Samoboru.

Mirko Kleščić – zaključile su obje kustosice – bio je, iako “dendijevskog“ načina odijevanja, čovjek visokih moralnih načela i veliki domoljub koji je u odnosu na svoje poglede i stavove živio ispred svog vremena. Danas mirno počiva na svom skromnom i čednom vječnom prebivalištu na Gradskom groblju u Samoboru, koje također nešto govori u njegovoj ljudskoj veličini. Samoboru je u nasljeđe ostavio tradiciju naprednih ideja, investicijske politike kao temelja uspjeha i razvoja te viziju grada kao izletničke, turističke i lječilišne destinacije.

Ljekarna na Trgu kralja Tomislava u Samoboru i danas ima izgled iz vremena kad je u njoj djelovao Mirko Kleščić, a i samoborska je knjižnica – rekla je na kraju predavanja njezina ravnateljica Mirjana Dimnjaković – u posjedu jednog Kleščićevog ormara na samom ulasku u svoj Odjel za odrasle, koji ljubomorno čuva i koji je preživio sve selidbe Knjižnice.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.