Da ne ostane sve samo u sjećanjima koja blijede i da se ne zaboravi

29. siječnja 2016.
Komentari isključeni
1.907 Pregleda

Žumberačko zavičajno stvaralaštvo, a posebno izdavaštvo, promovirano je sinoć u Lovačkoj kući Lovačke udruge Žumberačka gora na Grandovici u Pokleku. Predstavljen je Žumberački krijes, redoviti kalendar-godišnjak, koji kontinuirano prati život cijelog Žumberka od davne 1978. godine kada ga je pokrenuo tada mlađahni, a danas jednako entuzijastični grkokatolički svećenik Mile Vranešić, koji je kao urednik “Krijesa” na suradnju potaknuo mnoge Žumberčane. O novom “Krijesu” i vrijednostima ovog izdanja kao temelja žumberačke opstojnosti nadahnuto je govorio svećenik Ivica Radeljak, dugogodišnji prijatelj i kum Mile Vranešića.

7 (1024 x 768)

Žumberački krijes, kao i obično, donosi aktualne detalje iz života sveopće crkve, posvećen je i 485. godišnjici doseljenja Uskoka na Žumberak, od krijesa do krijesa tekstom i slikom obilazi sve svoje grko i rimokatoličke župe te završava s presjekom Žumberka jučer, dana i sutra i najavom Žumberačkog narodnog sabora na Ivanje ove godine u Grabru.

4 (1024 x 768)

Izlaganje o žumberačkom izdavaštvu prije Drugog svjetskog rata pripremio je za ovu promociju upravitelj Grkokatoličkog pastoralnog centra praoca naše vjere Abrahama u Samoboru, svećenik Danijel Vranešić podsjetivši da je još 1934. godine kanonik Janko Šimrak pokrenuo Žumberačke novine koje nisu bile službeno glasilo Društva Žumberačana. To je tek 1939. godine postao Glas Žumberka. U izdavačkom djelovanju tog lokalpatriota, kasnije biskupa Janka Šimraka, Žumberčani i danas crpe ideje za oživljavanje tiskovina koje su desetljećima povezivale Žumberčane iseljene diljem svijeta i svjedočile o njihovim migracijskim putovima o čemu je Danijel Vranešić iznio i zanimljiv primjer. Riječ je o dječaku Vilimu Bojiću koji je s 11 godina s koferom u ruci krenuo u Ameriku gdje kasnije kao Viliboj postaje senatorom države Ohio u dva mandata. Sve to dokumentirano je u Žumberačkim novinama – rekao je Danijel Vranešić.

8 (1024 x 768)

Željko Hranilović iz Udruge Uskok Sošice predstavio je još jedno izdanje, Zbornik “Tadija Smičiklas i njegov Žumberak”, posvećen lanjskim obljetnicama, 170. godini od Smičiklasova rođenja i 100. godišnjici smrti tog povjesničara, političara i publicista podrijetlom sa Žumberka.

6 (1024 x 768)

Sva predstavljanja protekla su u znaku riječi da je ovo izdavaštvo važno da ne ostane sve samo u sjećanjima koja blijede i da se ne zaboravi.

5 (1024 x 768)

Promocija je popraćena izložbom likovnih radova članova Matice hrvatske Samobor nastalih na žumberačkoj likovnoj koloniji o kojima je govorio potpredsjednik samoborskih matičara Zoran Perović.

9 (1024 x 768)

Brojne okupljene, koji su jedva stali u prelijepi lovački dom, pozdravili su i samoborski pročelnik za gospodarstvo i europske projekte Hrvoje Frankić i ozaljska gradonačelnica Gordana Lipšinić.

3 (1024 x 768)

Od lokalne vlasti Žumberčani očekuju da im svesrdno pomogne u oživljavanju ovog lijepog kraja koji danas broji tek 1200 duša što je u odnosu na nekadašnjih 6 tisuća iz tih 30-ih godina prošloga stoljeća drastičan pad. -Na puškomet smo od metropole i niti jedna država sebi ne bi smjela dopustiti ovakvo propadanje prirodnih ljepota i umiranje stanovništva. Pogledajmo samo kakvo je stanje na slovenskoj strani u odnosu na koju smo nekoć bili 5 i više kopalja ispred – rekao je Mile Vranešić – samokritički ustvrdivši da velik dio krivice za sve to snose i Žumberčani sami. -Biblijska nam poruka kaže: U znoju lica svoga jest ćemo kruh svoj i obrađivat ćemo zemlju svoju, pa pozivam sve da počnu od sebe, da obnove koju voćku, vrt, zasade nešto na svojoj zemlji i da tako krene obnova Žumberka – zaključio je Mile Vranešić.

10 (1024 x 768)

Hrvoje Frankić se suglasio oko toga da se osim duha i kulture na Žumberku, kako je rekao, mora obnoviti i gospodarstvo na način da se kraj ne uništi, odnosno da se zasade novi korijeni za novi razvoj. Poticaj za to je u europskim novčanim fondovima kakvima je Grad Ozalj izgradio dio vodovoda na svojoj strani Žumberka o čemu je govorila Gordana Lipšinić jer bez komunalne opremljenosti područja nema ni njegova gospodarskog napretka. Tragom tih iskustava poći će i Grad Samobor u svojim novim ulaganjima na svom dijelu žumberačkog područja i pokušati mudro iskoristiti ono što pruža Unija.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.