Spomen na fra Leonarda Tandarića

25. siječnja 2016.
Komentari isključeni
951 Pregleda

U župi Svetog Leonarda opata u Kotarima obilježena je u subotu 30. obljetnica smrti svećenika franjevca trećeredca, istaknutog znanstvenika fra Leonarda Josipa Tandarića.

Rodio se u Kotarima 1935., gdje se kao ministrant upoznao s glagoljicom i staroslavenskim jezikom na kojemu su tada trećeredci služili svete mise. Usporedo sa završetkom studija teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, upisuje na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studij slavistike gdje nakon dodiplomskog studija završava i postdiplomski studij lingvistike te stječe naziv magistra znanosti, a kasnije i doktora znanosti. Od 1973. radi na Staroslavenskom institutu najprije kao asistent, a od 1984. bio je izabran u najviše znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika.

3 (1024 x 1365)

Uz znanstveni rad ne zapušta ni teološko usavršavanje i revno živi svoj redovnički život. Na sjemenišnoj gimnaziji predaje hrvatski i latinski jezik te hrvatski jezik na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Posebno područje znanstvenog interesa bio mu je staroslavenski jezik i glagoljica, napose u glagoljaškom obredniku i homilijaru. Otkrio je da dio hrvatskoglagoljskih tekstova potječe iz najstarijeg razdoblja slavenske pismenosti i da su prepisani iz staroslavenskih matica srodnih Sinajskom euhologiju, odnosno najstarijem slavenskom zborniku raznorodnih molitava , tj. spomeniku stare slavenske pismenosti. Jezičnom obradom tih tekstova Tandarić je pokazao da su oni pisani normiranim staroslavenskim jezikom, što znači da su glagoljaši dobro poznavali staroslavenski jezik na koji su tekstove prevodili s latinskog.

Svojim znanstvenim radom fra Leonard Tandarić dokumentirano se suprotstavio uopćenom i povijesno neutemeljenom mišljenju o bijedi, zapuštenosti i neukosti glagoljaša te dokazao da nimalo ne zaostaju za latinskim klerom. Ostavio je iza sebe više od 75 jedinica znanstvenih i stručnih radova, a subraća su mu posebno zahvalna na tome što je na staroslavenski jezik preveo sva četiri kanona “Čini misi”u izdanju Kršćanske sadašnjosti iz 1980. godine.

4 (1024 x 1365)

Umro je mlad, u 51. godini života, shrvan teškom bolešću.

2 (1024 x 768)

Župljani Kotara i okolnih naselja sjetili su se svog sumještanina, svećenika i rođaka te su položivši vijenac i zapalivši svijeće ispred spomen ploče na župnoj crkvi, svetom misom koju je predvodio župnik fra Marko Vrgoč, obilježili 30. obljetnicu smrti dragog Jože, “dobrog kak’ duša”, kako ga je nazvala njegova sestrična Kata Oslaković, rodom Tandarić.

Violeta Gjurkin

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.