Žica na granici – smrt za divljač!

27. studenoga 2015.
Komentari isključeni
2.065 Pregleda

Svakodnevno svjedočimo nepreglednim kolonama izbjeglica koji s Bliskog istoka hrle prema zapadnoj Europi. Svjedoci smo i mnogih problema koji nastaju uslijed izbjegličke krize i u našem okruženju, ali i u cijeloj Europi. Kao jedan od odgovora na veliki pritisak izbjeglica, neke zemlje su pribjegle postavljanju ograda uzduž državnih granica.

Te ograde, a naročito sad već nebrojeni kilometri bodljikave žice i žice sa “žiletima” u naseljima i izvan njih smetaju mnoge, a na noge su digle i lovce i njihove udruge jer su njihovim postavljanjem kroz polja i šume te brda i doline presječeni mnogi stoljetni migracijski putovi divljih životinja. Na mnogim mjestima žica je postavljena neposredno uz vodotoke i vodene površine čime je životinjama onemogućen pristup pojilištu.

Internetom već kruže mnoge fotografije stradalih životinja koje su, uhvaćene u te zamke od žice sa “žiletima“, uginule u strašnim mukama.

2 (1024 x 768)

Lovci Lovno-uzgojnog bazena Žumberak-Gorjanci angažirali su u nekoliko proteklih dana široku frontu ljudi na sastancima na kojima se, uz ostalo, raspravljalo i o svim mogućim štetama koje bi mogle nastati zbog razvlačenja žice. Koordinator akcije i predsjednik Lovačke udruge Srna iz Samobora Marijan Lukšić kaže: “Mi lovci, koji već 38 godina zajednički dogovaramo i gospodarimo lovištima i divljači u Lovno-uzgojnom bazenu Žumberak-Gorjanci, prošli smo svakojake probleme, od rata do uspostave šengenske granice. Do sada nas ništa nije značajnije omelo u zajedničkom gospodarenju na korist divljih životinja i okoliša u cjelini. Držim da smo dali znatan doprinos očuvanju bio raznolikosti na prostorima kojima gospodarimo. Ovih dana sam puno razgovarao o tome, pa sam između ostalog dobio odgovore da to nije detaljno propisano europskim direktivama, da postoji Natura 2000 ali… Baš zato, mi lovci, kao istinski zaštitari prirode, moramo dignuti glas, moramo stati u obranu slobodnog kretanja i življenja divljih životinja na ovim prostorima, jer divljač ne poznaje granice, te, od čovjeka izmišljene i na papiru iscrtane linije. Bilo to propisano ili ne, ako nije neka se propiše jer divlje životinje imaju neotuđivo pravo nesmetano živjeti i kretati se u prirodnom staništu, a ljudi probleme s izbjeglicama i slično ne smiju rješavati na uštrb divljih životinja i okoliša u cjelini. Držim da moramo zatražiti hitno i bezuvjetno uklanjanje postavljenih žičanih ograda, te spriječiti njihovo daljnje postavljanja.”

Na posljednjem lovačkom sastanku bili su i predstavnici Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, Šumarskog fakulteta u Zagrebu te Ureda euro-parlamentarca Davora Stiera. Utvrdili su da je bodljikava žica na ovom području postavljena u dužini od oko 5 kilometara i to od malograničnog prijelaza Bregana u naselju Bregana do naselja Grdanjci, osim na području Breganskog Sela. Tu su – ističu lovci – bar dva prirodna koridora za divlje životinje koja su sada presječena bodljikavom žicom. U području Žumberak-Gorjanci brojne vrste divljih životinja imaju svoje stanište, od zaštićenih medvjeda, vuka i risa, ali i do ostale lovne divljači koja je Zakonom o zaštiti prirode isto tako zaštićena sustavom lovostaja i odredbama o dopuštenom načinu lova.

Jedan od primjera stradavanja divljači zabilježen je samo nekoliko dana nakon postavljanja žice i na području našega grada. -Stradala je jedna mlada košuta koja je preko potoka Bregane krenula preko, zaplela se u žici, uspjela se iz nje i izvući, ali je, sva izrezana, stotinjak metara dalje legla jer dalje nije mogla – rekao nam je Marijan Lukšić.

Zaključci tog posljednjeg lovačkog sastanka zato su sljedeći: izbjagavanje i potpuna zabrana skupnih lovova u zoni od 1 kilometar od ograde, odnosno žice, kod skupnih lovova kontroliranje pasa goniča u što većoj mjeri, lov s visokih zasjeda provodit će se dalje od žice, na sve ostale načine smanjit će se uznemiravanje u opasnoj zoni žice, izmjestit će se mjesta prihrane – hranilišta, solišta i pojilišta na minimalno 500 metara od žice, obilježit će se žičane ograde vidljivim fluroscentnim trakama ili sličnim, a uz njih postaviti i zvučna plašila za divljač.

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.