Anindol i Anin-perivoj

20. studenoga 2015.
Komentari isključeni
1.465 Pregleda

Novo predstavljanje projekta vraćanja starog sjaja Anin-perivoju u Samoboru bilo je sinoćnje otvorenje izložbe u izlozima Gradske knjižnice i predavanje kojim su Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, Grad Samobor i Udruga Oživljena povijest Samobora podsjetili na dosad učinjeno u svim tim nastojanjima posljepšavanja tog atraktivnog dijela grada.

Riječ je o izložbi fotografija i slika o Anin-perivoju iz 19. stoljeća očima Nikole Gyuricha i Franje Bahovca. Nikola Gyurich bio je učitelj, pisac i prevoditelj koji je slikao Samobor za vrijeme posjeta svom ocu, koji je radio u šumariji. Crteži koji prikazuju Anin-perivoj nastali su između 1896. i 1898. godine. Franjo Bahovac bio je, pak, ugledni građanin Samobora i očigledno veliki ljubitelj novog medija čije fotografske slike svjedoče svojedobno o ključnoj ulozi amatera u razumijevanju i primjeni fotografje. Ne radi se samo o upotrebi stereofotografje kao tada novoj tehnologiji medija fotografije, već i o posve novoj, svježoj vizualnoj kulturi.

Predavači o dosadašnjim naporima da se Anin-perivoj pretvori ponovno u reprezentativni gradski park bili su ravnateljica Javne ustanove Martina Glasnović te predstavnici Udruge Miroslav Ivanščak i Milan Žegarac Peharnik.

2 (1024 x 768)

Budući da ovo nije bilo prvo ovakvo predstavljanje dosad učinjenog na Anindolu te svih budućih namjera u doglednoj budućnosti, novo zapažanje Martine Glasnović ukazuje na to da u nastavku cijele priče više neće biti dovoljno postaviti samo putokaznu ploču i klupu. Glasnović ističe da cijelo područje zahtijeva temeljitu obnovu temeljenu ne samo na prirodnoj već i na kulturnoj, povijesnoj i tradicijskoj baštini. U planu je – rekla je Martina Glasnović – potpisivanje sporazuma čiji je nacrt već napravljen, a odnosi se na iskazivanje interesa Grada Samobora i Hrvatskih šuma za projekt obnove Anindola na takvom principu.

Miroslav Ivanščak je i ovaj put naglasio da ne razumije da se to područje, koje su nekadašnji gradski oci kupili od privatnika, ne može vratiti u gradski posjed, pa je rekao da to nije takva nemoguća misija kako se tvrdi. Hrvatske šume – obrazložio je – u skladu sa svojim pravilnicima imaju sasvim drugačiji pristup održavanju tog područja u odnosu na ono što žele Samoborci, pa je zato i veći dio prostora danas još zapušten.

Milan Žegarac Peharnik je ovaj put objasnio zašto Anin-perivoj, a ne Anindol rekavši da na brdu Tepec postoji dol koji je prema tamošnjoj crkvici nazvan Anindol, a nakon što je tamo uređen perivoj poput zagrebačkog Maksimira, to je područje dobilo ime Anin-perivoj.

 

Edi Kirschenheuter

Novinarstvom se bavi od 1976. godine. Za Radio Samobor i Samoborske novine počinje raditi 1987. Bio je suradnik-dopisnik Sportskih novosti i Večernjeg lista, te urednik i novinar Radija SVN i Svetonedeljske panorame. Povremeno surađuje s drugim medijima, od Zagreba, preko Dubrovnika, do Sydneya.

Komentari nisu dopušteni.