Gašparotijevi opisi Kristove muke koji doslovce šokiraju

19. listopada 2015.
Komentari isključeni
815 Pregleda

Kako bi vrsnog pisca Hilariona Gašparotija približili široj javnosti Samoborski muzej i Gradska knjižnica Samobor izdali su još jedno djelo koje se odnosi na njegov rad, a riječ je o izvadku iz njegovih djela pod naslovom “Sitek Jesussa Kristussa. U tim tekstovima koje je Milan Žegarac Peharnik s kajkavskoga preveo na standardni hrvatski jezik Gašparoti govori o životu Isusa Krista, ali i o obrezanju i imenu Isusovom. Promocija tih vrijednih tekstova, kao i Zbornik sa Znanstvenog skupa o Hilarionu Gašparotiju održana je u petak, 16. listopada, u Gradskoj knjižnici Samobor.

Govoreći o liku i djelu Hilariona Gašparotija Milan Žegarac Peharnik istaknuo je kako je rođeni Samoborac Hilarijon Gašparoti bio jedan od najznačajnijih hrvatskih kajkavskih književnika, prosvjetitelj, filozof, hagiograf i umjetnik, a život je proveo u pavlinskom redu. Ostavio je nevjerojatno opsežno djelo na blizu 4 000 stranica “Cvet sveteh” koje je kroz 10-ak godina izlazilo u Beču i Grazu. Radi se o svojevrsnoj enciklopediji svetaca objavljenoj između 1752. i 1763.

“U tekstovima pod naslovom “Sitek Jesussa Kristussa” iz djela “Cvet sveteh”, govoreći o životu Isusa Krista, Hilarion nas iznenađuje mnoštvom podataka koji su danas slabije poznati široj javnosti, ali i opisima Kristove muke koji doslovce šokiraju što je i cilj kako bismo vodili bolji život u vjeri. Autor iz razzih izvora navodi podatke, čak o broju prolivenih kapi krvi, znoja, o broju primljenih udaraca bičem, pljusaka, ispljuvaka koje je podnio Isus za naše spasenje – rekao je Milan Žegarac Peharnik.

Gašparotijeve tekstove na kajkavskom odlično je interpretirao dramski umjentik Vid Balog.

U prvoj knjizi koju su Samoborski muzej i Gradska knjižnica izdali odabrali su dijelove iz Gašparotijeva djela “Cvet sveteh” u kojem on piše o svecima koji su bili štovani u samoborskoj kraju i župama.

“Nevjerojatno je koliko je samoborskih svećenika, u to doba kada se osjeća prosvjetiteljstvo na djelu, bilo u samom vrhu kulturnog života u Hrvatskoj” – istaknuo je Žgarac govoreći o Dijaniću, Šilobodu, meceni Franji Gluščiću, Juri Rešu starijem, kao i mlađem, koji su primjerice podizali oltare u Zagrebačkoj katedrali. Uz njih, još 15-ak Samoboraca činili su intelektualnu snagu koja djeluje u Hrvatskoj u doba prosvjetiteljstva, što je široj javnosti manje poznato” – rekao je Žegarac.

Dodao je kako je važno što su tekstove u prvoj knjizi “Hilarijon Gašparoti i njegovo djelo”, nastaloj nakon znanstvenog skupa o Gašparotiju održanom prije dvije godine u Samoboru, pisali mnogi Samoborci: Ivanka Brekalo, fra Vatroslav Frkin, Barbara Mrvoš, Stjepan Razum, Marija Togonal te fra Nikola Vukoja.

“Niti jedan veliki projekt koji se u Samoboru radi, a vezan je za Samobor, ne može se raditi bez Samoboraca, jer unatoč tome što sudjeluju doktori znanosti, unaprijed su osuđeni na kardinalne greške” – rekao je Žegarac navodeći kako je u zadnjoj Monografiji o Samoboru u izdanju Meridijana navedeno niz podataka koji su netočni. “Primjerice, tamo piše da je moja rodna kuća u Starogradskoj 18, kurija Dvoržak srušena, a srušen je 50 metara niže Allnochov štagalj, koji bi se da to nije učinjeno srušio na ulicu” – pojasnio je Žegarac zaključivši da se to ne bi smjelo ponoviti.

Anja Franić - Modrić

Diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počela baviti 2002.godine, honorarno radeći za mjesečnik "Naš Samobor" te magazin Reader' s Digest. Za Radio Samobor radi od 2008. godine.

Komentari nisu dopušteni.